1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Zaštita klime bez sputavanja rasta?

5. prosinca 2009

Samo nekoliko dana prije početka svjetskog summita o klimi, Europska je unija pozvala Kinu da preuzme vodeću ulogu u borbi protiv zagrijavanja Zemlje. Kina je signalizirala da bi tu mogla napraviti pomak.

https://p.dw.com/p/KqPD
Elektrana na ugljen u Kini
Elektrana na ugljen u KiniFoto: AP

Kina i Europska unija žele surađivati na zaštiti klime. To su obje strane pokazale na susretu vodećih predstavnika Europske unije i Kine u Nanjingu, kako potvrđuje izjava kineskog premijera Wena Jiabaoa:

„Predsjedatelj Europskog vijeća Reinfeld i ja dogovorili smo se da potaknemo neke projekte na području ekološke tehnologije, zelene industrije.“

Kineski premijer Wen Jiabao
Kineski premijer Wen JiabaoFoto: AP

Wen Jiabao će sudjelovati i na Konferenciji o klimi u Kopenhagenu. Prije nekoliko dana je njegova zemlja proglasila vlastite ciljeve kod zaštite klime: smanjenje izlučivanja ugljičnog dioksida do 2020. godine do 45 posto u odnosu na 2005. godinu, ali ovisno o rastu industrijske proizvodnje.

Za razliku od ciljeva EU-a to nisu apsolutne brojke, što znači da će kinesko izlučivanje ugljičnog dioksida još godinama izuzetno rasti.

Od Kine se očekuje više

Europska povjerenica Benita Ferrero-Waldner
Europska povjerenica Benita Ferrero-WaldnerFoto: picture-alliance/ dpa

Povjerenica EU-a za vanjsku politiku Benitta Ferrero-Waldner ipak u tomu vidi pozitivan pomak: „Kina je po prvi put navela neke ciljeve. To je dobro i važno, ali mi bismo željeli da Kina ide još dalje. Zato se nadamo da ćemo u Kopenhagenu od Kine vidjeti još jedan korak.“

Predsjednik Europske trgovinske komore u Kini Jürg Wuttke nije iznenađen što Kina, da bi osigurala veće blagostanje za milijardu i 300 milijuna ljudi, ustraje na vlastitom putu. Ali, dugoročno očekuje napredak:

„Mislim da Kina može kod zelene revolucije brže napredovati. To oni u određenim okolnostima vide kao poslovnu mogućnost, sad kroz podizanje cijene vode, kako bi možda bolje koordinirali ili financirali postrojenja za pročišćavanje vode. Cijene struje sigurno će rasti, kako bi se među stanovništvom stvorio osjećaj da je to rijetko dobro, da se mora štedjeti. Ali, ja već primjećujem da su oni prestali tomu pristupati retorički. Prije godinu, dvije dana počeli su se time praktično baviti i vide se ozbiljna nastojanja.“

Umjetna slabost kineske valute

Summit EU-Kina u Nanjingu
Summit EU-Kina u NanjinguFoto: AP

Na trgovinskom polju je u Nanjingu ostvaren slab napredak. Prije svega nije bilo napretka u natezanju oko tečaja kineske valute, za koji EU smatra da ga se umjetno drži niskim.

„Kineska strana je jasno dala na znanje da je to njezino pravo odlučivati o svojoj valuti. Mislim da se tu ništa bitno nije promijenilo. Važno je samo da su Europljani izložili svoje stajalište i svoje probleme. Ne vjerujem da je netko naivno došao ovamo i očekivao da će Kina odmah promijeniti tečaj svoje valute. Ali, mislim da je važno da Kina čuje kakve probleme imamo, pogotovo što je od početka godine tečaj eura u odnosu na renminbi porastao za više od 15 posto, a mi imamo nultu stopu rasta, a kina ima stopu rata od osam posto.“

Zvijezda Wen Jiabao

Na završnoj svečanosti summita u Nanjingu sa stotinama europskih i kineskih poduzetnika zvijezda je bio kineski premijer Wen Jiabao. Kad je sa svojim europskim kolegama ušao u dvoranu, svi su gosti morali ustati – kao u crkvi. Kad je Wen napuštao summit oko njega su se tiskali oduševljeni Kinezi i pljeskali.

Njemački poduzetnici na summit gledaju dvojako: „Ići ovdje na konfrontaciju trenutno ne bi koristilo. Potrebni su stabilni odnosi. Sukobiti se s regijom koja doživljava boom ništa ne donosi“, kaže jedan. Drugi dodaje: „Njemačka poduzeća sigurno i dalje profitiraju od rasta, kao partneri su dobrodošli.“ Za trećeg je problem tečaj kineske valute: „Upravo sada mislim da je za europske izvoznike nepovoljan tečaj kineske valute. To je važno i mislim a o tomu treba još puno razgovarati.“ Za četvrtog je komunikacija bila slaba: „Mislim da smo govorili jedni mimo drugih, kao dva vlaka koji se mimoilaze, maše se i to se onda zove komunikacijom.“

Autor: Astrid Freyeisen / Anto Janković

Odg. urednik: S. Matić