Walter Lübcke - političko ubojstvo koje je potreslo Njemačku
2. lipnja 2020
Žrtva nije imala nikakve šanse umaći svom ubojici Stefanu E. Prema saznanjima Državnog tužiteljstva Njemačke, „on je pod okriljem noći prišao kući Waltera Lübckea, koji je u tom trenutku bio na terasi“. U optužnici podignutoj u travnju 2020. dalje stoji: „Stefan E. se prišunjao do njega i iz neposredne blizine pucao mu u glavu revolverom marke ‚Rossi‘“. Predsjednik Okruga Kassel u Saveznoj pokrajini Hesen, podlegao je zadobijenim ranama u ranim jutarnjim satima.
Okolnosti čina podsjećaju na smaknuće. I tako bi to i trebalo shvatiti. Ovaj 66-godišnji političar Demokršćanske Unije (CDU) bio je od 2015. omražena figura u radikaliziranim desničarskim krugovima, zbog toga što se zalagao za prihvat izbjeglica, koje su tada u velikom broju dolazile u Njemačku. Za razliku od drugih ubijenih žrtava desničarskih ekstremista i terorista, Walter Lübcke je bio politički predstavnik države. Prije toga su žrtve bili potražioci azila i migranti.
Lübcke je ubijen točno godinu dana nakon završetka spektakularnog krivičnog procesa protiv Nacionalsocijalističkog podzemlja (NSU). U srpnju 2018. na doživotni zatvor je osuđena Beate Zschäpe, kojoj su dokazani posebno teški zločini: deset ubojstava i dva bombaška napada planirali su i počinili Zschäpe i njena dvojica prijatelja istomišljenika, koji su 2011. pronađeni mrtvi – Uwe Böhnhardt i Uwe Mundlos.
Okolnosti podsjećaju na ubojstva iz serije NSU-a
No ta presuda nije djelovala zastrašujuće – naprotiv. I koliko god to neobično izgledalo, Walter Lübcke je izgubio život na isti način kao i žrtve NSU-a - devet muškaraca migrantskog porekla i jedna policajka Michèle Kiesewetter. I ona je smaknuta iz neposredne blizine. Dok žrtve NSU-a nisu mogle ni slutiti što im se sprema, političar CDU-a je bio svjestan da je na nišanu desničarske scene koja je spremna na sve.
Mailovi s pretnjama smrću su bili dio njegove svakodnevnice otkako je 2015. otvoreno stao na stranu politike savezne kancelarke Angele Merkel. Neposredan povod je bilo planirano uspostavljanje smještaja za izbjeglice u gradiću Löfelden na sjeveru Hessena. Na jednoj skupštini građana Lübcke je branio projekt, dok su ga istovremeno 14.000 građana promatrali skeptično ili su bili protiv toga.
Motiv: rasizam i mržnja prema strancima
Osumnjičeni Stefan E. je prema vlastitom priznanju bio na toj žestokoj raspravi. Nedugo zatim, povukao je priznanje da je počinio zločin. No, usprkos tome, savezni državni tužitelj je siguran da je uhvatio pravu osobu. On smatra da je odlučujući faktor da počini ubojstvo, bilo njegovo „rasisitčko, ksenofobično i nacionalističko uvjerenje“.
Pri tom je Stefanu E. Bilo važno, smatra tužitelj, da „ubojstvom javno da do znanja da ne prihvaća trenutno državno uređenje“. Osumnjičeni ubojica je postigao svoj cilj. U desnoekstremističkom miljeu uvek iznova ponavljani zahtijevi da riječi moraju da biti pretočene u djela, za Waltera Lübckea su imali smrtni ishod. Njegovo ime je navodno godinama bilo na tzv. listi neprijatelja, koja je kružila scenom, takođe i kod NSU trojke, koja je 1998. otišla u podzemlje.
Borba protiv starih i novih nacista je sada prioritet
Usprkos tome što su vrlo rano raspolagali s informacijama, politika i državne službe su dugo potcjenjivale opasnost od desničarskog ekstremizma. To se promijenilo tek ubistvom Waltera Lübckea i napadom na sinagogu u Halleu u listopadu prošle godine. Za kratko vrijeme je njemačka vlada predstavila sveobuhvatni plan protiv desničarskog radikalizma.
A koliko je to bilo nužno pokazala je statisitka politički motiviranih krivičnih djela, koju je 27. svibnja objavila Savezna kriminalisitička služba (BKA). Ministar unutrašnjih poslova, Horst Seehofer (CSU) tom prilikom je govorio o „dugom krvavom tragu“ desničarskih ekstremista.
Tu spada ne manje bitan atentat iz Hanaua 19. veljače 2020., kada je ubijeno deset osoba. Mjesec dana kasnije Vlada Njemačke je uspostavila vlastiti odbor za suzbijanje desničarskog ekstremizma i rasizma. U radu ovog gremija, koji predvodi Seehofer, pripadaju i ministarstva vanjskih poslova, pravosuđa, porodice i obrazovanja. Ovaj sastav na visokom nivou već pokazuje da je borba protiv starih i novih nacista nakon dugog oklijevanja konačno postala prioritet njemačke politike. U upravo predstavljenom izveštaju Ministarstva unutrašnjih poslova o politički motiviranom nasilju u Njemačkoj od 41.000 zabilježenih slučajeva, 22.000 su krivična djela desničarskih ekstremista.