Vučiću je (ipak) opasna rezolucija EP

Rezolucija Europskog parlamenta, koja je usvojena ogromnom većinom glasova u Strasbourgu u četvrtak, sadrži zahtjev za međunarodnom istragom izbora u Srbiji po modelu koji je bio primijenjen u Makedoniji.

Ako srpske vlasti ne budu provele preporuke za popravljanje izbornog procesa ili ako se dokaže da su sudjelovale u izbornoj krađi, Srbiji se u izgled stavlja obustavljanje financiranja iz EU-a.

Vladi u Srbiji se skreće pozornost da su nedopustivi napadi na međunarodne promatrače, ali to nije spriječilo premijerku Anu Brnabić nastaviti u istom tonu. Ona čitavu rezoluciju EP-a naziva tek gomilom glasina i neistina i smatra kako se u dokumentu Europe „našlo sve što je opozicija ikada rekla o izborima“.

Koliko god da je narušeno povjerenje u demokratski proces u Srbiji, tamošnje vlasti očito ne pokazuju niti najmanju želju uvažiti činjenice koje prezentira srpska oporba ili međunarodni akteri. A iako je izvršna politička moć EP-a razmjerno slaba, oštar ton u najavljenoj rezoluciji vjerojatno će imati utjecaja na brojne političke poteze i odluke i Unije i njenih članica.

Ne davati Vučiću prostor za izgovor

„Mislim da su pojedine nepravilnosti na izborima ne samo zabilježene, nego da su već i dokazane“, kaže za DW novinar Nedim Sejdinović. „Rekao bih kako će ova rezolucija biti korak dalje u odnosu na sve ostale napore EU i međunarodne zajednice doprinijeti procesu demokratizacije Srbije. Možda čak predstavlja uvod i u drugačiji odnos cjelokupnog Zapada prema režimu Aleksandra Vučića.“

Europski parlament pravilno uočava probleme u Srbiji i ulogu autoritarnog režima u namještanju izbora, za DW kaže politički analitičar Dragomir Anđelković, ali smatra kako možda to nije bila prilika za nekakve geopolitičke podjele: „Ne bi trebalo Vučiću davati prostor za izgovore. Ovdje se radi o krađi na izborima i autokratskom i nedemokratskom režimu. To ne bi trebalo povezivati s geopolitikom i sankcijama Rusiji, jer tu se Vučić može izgovarati kako ga se napada zato što ne želi dati Kosovo ili ne uvodi sankcije Rusiji“, smatra Anđelković.

„Na putu, ali nećemo u EU"

Nezavisna međunarodna istraga će vjerojatno biti prijedlog Europskog parlamenta i on će biti upućen Europskoj komisiji, koja bi trebalo da odluči o slanju stručne misije u Srbiju: „Siguran sam da će ta komisija biti formirana, bez obzira na stav vlade u Srbiji“, uvjeren je Nedim Sejdinović. „Vlada Srbije se nalazi pred izborom: ili će prihvatiti neku vrstu međunarodnog angažmana, ili će i praktično i simbolično sebi zatvoriti vrata EU. To ne odgovara režimu Aleksandra Vučića, jer se on dobro snalazi u situaciji 'nalazimo se na europskom putu, ali ipak tamo nećemo'“, smatra naš sugovornik.

Dragomir Anđelković primjećuje kako rezolucije EP jesu neobavezujuće, ali mogu biti ozbiljne ako su u skladu s politikom pojedinih europskih država: „Obzirom kako je Njemačka vrlo kritična prema Vučićevoj izbornoj krađi, pokrenut će se mehanizam koji će za njega biti vrlo neugodan. Režim neće moći da nastavi po starom i - bila istraga ili ne, mnogo će više pažnje biti usmjereno na političke procese u Srbiji“, smatra politolog.

Srbija kao „europska Kolumbija"

Može se primijetiti kako službeni Beograd trenutno ignorira domaće i strane pritiske, ali Nedim Sejdinović vjeruje kako je taj stav prije namijenjen domaćoj javnosti: „Tu imamo i stalnu priču kako Vučić 'ima alternativu' i kako se može okrenuti Kini i Rusiji. To jednostavno nije točno, jer vidimo da Vučić nakon izbora povlači poteze u korist Zapada, poput kosovskih tablica i podgrijavanja priče s Rio Tintom.“ Sejadinovićev je dojam: „Čini mi se da se preračunao, vjerujući kako će izbjeći međunarodnu istragu."

Dragomir Anđelković procjenjuje kako Vučić vjeruje da ima zaštitu Amerikanaca jer „Ameriku interesiraju prije svega geopolitička pitanja u Srbiji, dok Europa ipak želi spriječiti da Srbija ne bude europska Kolumbija“.

„Europa ne želi ovdje državu povezanu s narko-kartelima i gdje će se politički procesi odvijati u crnoj zoni. Vučić misli da pojedine europske države, poput Njemačke koju zanima i demokratizacija Srbije, nemaju domet kakav ima Amerika. Rekao bih kako će shvatiti da domet EU ipak nije tako mali, ali dok se to ne dogodi, vrijeme prolazi, a Vučić je i dalje na vlasti“, naglašava Anđelković.