Visokokvalificirani Makedonci žele u Njemačku

Magdalena Peševa ima 27 godina i bila je najbolji student na fakultetu. Ipak, nije ostala u Makedoniji, preselila se u Dresden. „Njemačka nudi mnogo više mogućnosti za građevinske inženjere“ – kaže ona. Nakon jednog znanstvenog natjecanja i prvog kontakta s budućim kolegama na tamošnjem tehničkom sveučilištu, Magdalena je odlučila upisati master studij u Njemačkoj i naučiti njemački. To je provela u djelo čuvajući djecu u okviru programa au-pair u jednoj njemačkoj obitelji i uz pomoć intenzivnih tečajeva jezika.

Zahvaljujući stipendiji Odbora njemačkog gospodarstva za istočnu Europu (Ost Ausschuss der Deutschen Wirtschaft) mlada inženjerka se nakon studija uspjela zaposliti u jednom velikom građevinskom poduzeću u Nürnbergu – gdje i danas radi.

Potraga za srećom

Mnogi Makedonci se, poput Magdalene, sele u inozemstvo a velik broj potraga za životom bez financijskih briga i boljom perspektivom dovodi baš u Njemačku. Nasuprot "gastarbajterima" iz 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća, nova generacija je visokokvalificirana. „Doseljenici koji su u proteklih deset godina došli iz Makedonije po pravilu govore više jezika i brzo se integriraju“, kaže Suzana Hofmann iz Službe za stručne migrante grada Stuttgarta. To ima pozitivne posljedice na zajednički život.

„Dok prva generacija uglavnom održava kontakte s ljudima iz bivše Jugoslavije, s drugom generacijom je drugačije. Druga generacija je dio socijalno-kulturnog identiteta naše zajednice, oni su ovdje kod kuće.“

Nemjerljivi brojevi

Gotovo 67.000 Makedonaca živi u najmnogoljudnijim njemačkim saveznim pokrajinama – u Baden-Württembergu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. To je više od polovne doseljenika iz male balkanske zemlje. No Makedonci se ne pojavljuju u statistikama: ne postoje podaci o stopi nezaposlenosti niti o razini obrazovanja. Gunter Brückner iz Njemačkog zavoda za statistiku broj doseljenika računa samo iz podataka iz ureda za prijavu.

Statistički, broj Makedonaca u Njemačkoj naglo je porastao prvih godina poslije neovisnosti: od oko 2.600 na više od 50.000. Ali ne zbog useljavanja, već prije svega zbog promjene državljanstva. Do neovisnosti Makedonije, u rujnu 1991., njeni građani bili su prijavljeni kao građani Jugoslavije.

Sudar službenih podataka i stvarnosti

I dok mnogi Makedonci već dugo žive u Njemačkoj, po računanju Makedonskog zavoda za statistiku samo njih 1.000 se službeno odselilo u Njemačku od 1994. Violeta Krsteva, upravnica Odsjeka za migraciju, raspolaže i neslužbenim podacima, koje statistika ne podržava. Postoji, naime, veliki broj Makedonaca koji dođu u Njemačku kao turisti i tu ostanu – bez službene odjave u Makedoniji.

I profesorica sociologije Tatjana Stojanovska sa Sveučilišta Sv. Kiril i Metodije u Skoplju mora se snalaziti s manjkavim podacima. Ipak utvrđuje dramatične promjene: „Prošle godine smo proveli jedan upitnik među mojim studentima, koji je pokazao da oko 30 posto ne vidi budućnost u svojoj domovini.” Ako se ovakvo raspoloženje nastavi i broj emigranata poveća, malo makedonsko društvo će se dramatično promijeniti. Stojanovska naglašava trend sve većeg odljeva mozgova

Put bez povratne karte

Sociologinju brine i mali broj povratnika. Ako se vjeruje statistici, 83 Makedonaca su se samostalno vratila iz Njemačke u domovinu. A državi su hitno potrebni obrazovani povratnici i njihova iskustva iz inozemstva.

Magdalena Peševa se često pita hoće li se vratiti u domovinu: „Možda ću se vratiti u Makedoniju, kada tamo bude ista atmosfera za rad. Osim toga, moram imati mogućnost da radim na sličnim projektima kao ovdje u Nürnbergu.“