1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Uoči izvanrednog sastanka EU-a o Gruziji

Christina Nagel (al)30. kolovoza 2008

Uoči izvanrednog summita EU-a čini se da svi sudionici se trude da ponovno zakuhaju stanje. Verbalni napadi – ne samo u Vijeću sigurnosti UN-a, prve špekulacije o mogućem prekidu isporuke nafte i sankcije protiv Rusije.

https://p.dw.com/p/F7Ze
Zastave 27 zemalja članica Europske unije koje se vijore, a u pozadini plavo nebo
EU u potrazi za zajedničkim stajalištem prema sukobu na Kavkazu i odnosima prema RusijiFoto: EU

Na sastanku na vrhu u ponedjeljak (1.9.) 27 zemalja članica Europske unije žele pronaći i predstaviti zajedničku liniju i stajalište prema sukobu na Kavkazu. Njemački ministar vanjskih poslova Frak-Walter Steinmeier odbacio je sankcije protiv Rusije. Špekulacije da Rusija nakon prijetnji sankcijama planira smanjiti isporuke nafte Zapadu, odbacio je odlučno jedan glasnogovornik ruske Vlade. Gruzija je u međuvremenu u potpunosti prekinula diplomatske odnose s Rusijom, a u Vijeću sigurnosti ponovno nije postignut dogovor oko rezolucije UN-a o sukobu na Kavkazu.

Zbog spominjanja sankcija - smanjena isporuka nafte?

Ruski premijer Vladimir Putin daje izjavu, podižući kažiprst lijeve ruke
Putin pozvao EU da na summitu objektivno ocijeni sukob na KavkazuFoto: picture-alliance/ dpa

Uoči sastanka na vrhu Europske unije stiče se dojam da sve strane još jednom žele zaoštriti situaciju. Verbalni napadi stižu iz UN-a, a kruže i špekulacije o mogućim sankcijama i smanjenju isporuke ruske nafte Zapadu. O ovom posljednjem ruski govorio je premijer Putin. On je uveo obustavu uvoza proizvoda 19 američkih proizvođača piletine. Ovaj korak, obrazložio je Putin američkoj tv-postaji CNN, nema nikakve veze sa sukobom na Kavkazu.

„Netko bi mogao namjerno iskoristit ovaj sukob u korist predizborne kampanje. Ako je to tako, tada se radi samo o korištenju takozvanih administrativnih resursa u unutarnjopolitičkoj borbi i to u svojoj najgoroj, krvavoj verziji“.

Verbalni okršaji u Vijeću sigurnosti UN-a

Vitalij Čurkin, ruski predstavnik u UN-u govori na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih Naroda u New Yorku
Vitalij Čurkin, ruski veleposlanik pri UN-u optužio je zapad za kroištenje različitih aršina u GruzijiFoto: AP

I ruski veleposlanik pri UN-u Vitalij Čurkin oštro je napao SAD na sjednici Vijeća sigurnosti. On je optužio Washington i njegove saveznike da mjere dvostrukim aršinima. Tko u Iraku, Afganistanu i na Balkanu sam koristi silu taj za tako nešto ne smije napadati Rusiju. Čurkin je svojem američkom kolegi u Vijeću sigurnosti dobacio: „Htio bih od američkog predstavnika znati je li SAD već pronašao oružje masovne ubojitosti u Iraku ili još uvijek za njim tragaju?“ Washington uzvraća da je to suludo. Rusija bi trebala prestati prebacivati odgovornost za agresiju na Gruziju na druge.

Gruzija očekuje od EU-a sankcije protiv Rusije

Gruzijski predsjednik Saakašvili u govoru naciji gestikulirajući i podižući kažiprst desne ruke
Gruzijski predsjednik Saakašvili ponovno izjavio kako Rusija silom mijenja zemljovide EuropeFoto: AP

Gruzijski predsjednik Saakašvili je opetovano naglasio kako Rusija silom mijenja granice Europe. Stoga je Gruzija definitivno prekinula svoje diplomatske odnose s Rusijom, i sada se nada da će EU na svojem summitu uvesti sankcije protiv Rusije.

Riječ sankcije izazvala je val ne samo u Moskvi, već i kod britanskog dnevnika Daily Telegraph. Ovaj list je pozivajući se na visoke gospodarske krugove, najavio da će Rusija kao reakciju na sankcije smanjiti količinu nafte koju isporučuje zapadu. Odmah su uslijedile reakcije iz Moskve koje su opovrgnule takve informacije. No ipak, dolilo se još više ulja na vatru.

Vijeće Europe očekuje veći broj žrtava

Thomas Hammarberg, povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe sa skeptičnim izrazom lica
Thomas Hammarberg, povjerenik za ljudska prava u Vijeću Europe strahuje da će broj žrtava u Gruziji biti još većiFoto: AP

Jedina osoba koja se u javnoj raspravi istaknula suzdržanim i ujednačenim izjavama je povjerenik Vijeća Europe za pitanja ljudskih prava, Thomas Hammarberg. On je sve sudionike pozvao da u silnim političkim diskusijama ne zaborave ljude i kriznoj regiji, jer stanje na terenu je zabrinjavajuće:

„Problem leži u tomu što je mnogo nestalih. Nitko ne zna da li su te osobe mrtve ili se kriju. Znamo da je bilo mnogo mrtvih koji su pokopani odmah u vrtovima ili jarcima. Sigurno ima mnogo više žrtava nego što to navodi organizacija Human Rights Watch“.

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi

Više o ovoj temi

Prikaži više članaka