"Ultimatum Hrvatskoj iz Bruxellesa"

Zapravo nema osobito mnogo njemačkih medija koji i u ovim ljetnim danima prate pritisak Europske komisije na novu članicu zbog spornog "Lex Perković". Ta vijest u ovdašnjim medijima je pobudila tek nešto više pažnje nego, na primjer, da je u Milini na Braču (kojeg Saarbrücker Zeitung iz nekog razloga proglašava tek poluotokom), uhićena osoba optužena za pljačku štedionice u njemačkom Martinshöheu.

Vijest o prijetnji Europske komisije Hrvatskoj zbog zaštite Perkovića objavljuje regionalni dnevnik Rheinische Post, koji kao i privatna televizijska postaja RTL tek javlja kako "EU želi prisiliti Hrvatsku na izručenje osumnjičenih počinitelja".

Ističe se kako je povjerenica za pravosuđe Viviane Reading Hrvatskoj odredila rok da do 23. kolovoza "osigura odgovarajuće zakonske okvire" za izručenje državljana Hrvatske. Dodaje se i kako je riječ o sporu oko izručenja umirovljenog generala tajne službe Josipa Perkovića kojrg se optužuje da je 1983. naložio ubojstvo jugoslavenskog disidenta i kako je Hrvatska "dva dana prije pristupa usvojila zakon koji štiti Perkovića od izručenja."

Bruxelles "provjerava sve opcije"

Tek nešto opširniji je Süddeutsche Zeitung koji se u izdanju od ove srijede (7.8.) u članku naslovljenom "Ultimatum iz Bruxellesa" hvali kako je mogao vidjeti pismo europske povjerenice u kojem se od Zagreba traži da "brzo i u punom opsegu" prihvati odrednice o Europskom uhidbenom nalogu i da do navedenog roka ministar Orsat Miljenić treba "odgovorno objaviti" kako će zakon donesen krajem lipnja biti povučen.

Kako piše isti list, povjerenica za pravosuđe prijeti kako će EK protiv Hrvatske "provjeriti mogućnost svih opcija za djelovanje" koje joj stoje na raspolaganju, osobito prema članku 39. pristupnog sporazuma koji Komisiji omogućuje provedbu "primjerenih mjera", sve do tužbe zbog kršenja ugovora.

Süddeutsche Zeitung i ovom prilikom (opet) ponavlja zašto se u Njemačkoj traži Perković i okolnosti likvidacije Stjepana Đurekovića pri čemu je, navodi list, Perković bio šef odjela "za borbu protiv neprijateljske emigracije" (u navodnim znakovima i u SZ). Isti list prenosi i spekulacije, zašto je Zagrebu toliko stalo da Perković ne dođe pred njemački sud i misli kako "Perković dobro zna o leševima koje hrvatska politička elita ima u podrumu" i kako je Perković imao odlične odnose s bivšim predsjednikom Hrvatske, Franjom Tuđmanom.

Za Hrvate je bio nadležan - Zagreb

I u vijesti koju je dopisnik Thomas Brey poslao novinskoj agenciji DPA ovog utorka (6.8.) se ovo nećkanje Hrvatske objašnjava činjenicom da Perković "u svojoj desetljetnoj karijeri u tajnoj službi, mnogo zna o ubojstvima, trgovini oružjem i drugim kriminalnim djelatnostima" mnogih osoba koje su i danas aktivne u Hrvatskoj.

U toj agencijskoj vijesti se i citira izvješće kojeg je objavio Večernji list o 69 ubojstava po narudžbi UDBA-e od 1946. do 1949. od kojih je čak 37 počinjeno u Njemačkoj. Prenosi se i tvrdnja Perkovića kako se "o likvidacijama odlučivalo u Beogradu". Tome se dodaje iskustvo njemačkih istražnih organa kako se o likvidacijama "neugodnih" Srba i Albanaca u inozemstvu doista odlučivalo u Beogradu, ali o ubojstvima Hrvata u egzilu se odlučivalo u Zagrebu - dakle u uredu Perkovića.

Može i bez Europskog uhidbenog naloga

Iako Europska komisija i povjerenica Reading sasvim sigurno ima instrumenata, osobito kad je riječ o financijskim potporama, da kazni Hrvatsku zbog njene "tvrdoglavosti", i Süddeutsche Zeitung još jednom ponavlja stav Hrvatske kako ne želi izručivati svoje građane optužene za zločine počinjene prije 2002. jer zapravo je tek tada dogovoren Europski uhidbeni nalog.

Sve se čini kako doista u ovom slučaju nije sve baš tako jednostavno i nije posve isključeno kako bi se tu trebalo potražiti mišljenje europskih pravnih stručnjaka. Načelno, uhidbeni nalog je trebao tek olakšati provedbu temeljnog načela Europske unije o zajedničkom "prostoru slobode, sigurnosti i prava" - koji je stvoren mnogo ranije i potječe zapravo još iz doba Europske zajednice.

Zapravo i tu ostaje pitanje zločina prije nego što se Hrvatska uopće kandidirala za članstvo u Europskoj uniji 2003. Europski uhidbeni nalog tek uvelike pojednostavljuje proces izručenja i suđenja državljanima EU za teška krivična djela - čak i ako su optuženi za djela koja u njihovim domovinama nisu kažnjiva.

Ali i za slučajeve prije 2002. bi Njemačka od Hrvatske mogla zatražiti da se, konkretno u slučaju Perković, njemu sudi - u Hrvatskoj i da onda, u slučaju presude, služi kaznu u svojoj domovini.