Ulice s nepodobnim imenima

Aleje i ulice platana, lipa ili nekog drugog bilja zajedno sa svojim stanovnicima mirno mogu spavati bez bojazni da će se netko preko noći sjetiti preimenovati ih i tako im oduzeti identitet, a stanovnicima povrh toga priskrbiti troškove koji su povezani s promjenom adrese. No stanovnicima ulica koje nose imena po osobama koje su manje ili više opterećene nekim povijesnim bremenom, miran san nije zajamčen.

"Drugorazredni" nacisti

Oko ulica "opterećenih" nepodobnim imenima ovih se dana u Njemačkoj razvila žučna rasprava. Radi se o čitavom nizu povijesnih osoba koje su bile aktivne i u razdoblju od 1933. do 1945. kad je Njemačku tresla nacistička diktatura. Doduše Trgova Adolfa Hitlera ili Aleja Hermanna Göringa u Njemačkoj nema od 1945, ali ulice mnogih njemačkih gradova krase imena osoba iz tzv. drugog ili trećeg reda nacističke nomenklature. Radi se o pjesnicima ili učiteljima, gradonačelnicima ili znanstvenicima koji su bili gorljivi pobornici nacionalsocijalizma, članovi Hitlerove Nacionalsocijalističke radničke stranke Njemačke ili su u svojim djelima širili ideje i stavove koji se poprilično kose s današnjim pojmom političke korektnosti. U Münsteru, na nedavnom zasjedanju povjerenstva koje se bavi problematikom imenovanja i preimenovanja ulica, sačinjenog od povjesničara, političara i predstavnika lokalnih samouprava, zaključeno je da neće biti "crnih lista" s nepodobnim imenima, ali da je potrebno stvoriti "solidan temelj" za nastavak rasprave. Općine i gradovi međutim već unaprijed žestoko reagiraju već i na samu naznaku da bi moglo doći do nekih promjena naziva ulica. "Većini građana je važnija bolja orijentacija nego povijesno značenje imena i zato se zalažu za to da sve ostane po starom", smatra povjesničar Reiner Pöppinghege iz Paderborna. Osim toga mnogi poduzetnici se opiru i zbog troškova koji nastaju zbog promjene adrese, poput promjene pečata ili vizitkartica. U samom Münsteru se već mjesecima žučno raspravlja o preimenovanju trga koji nosi ime bivšeg njemačkog kancelara i predsjednika Paula von Hindenburga koji je između ostalog sporan i zbog toga što je 1933. Hitleru omogućio dolazak na vlast.

I Marlene Dietrich nepodobna

No najpoznatiji primjer javne svađe oko nadijevanja imena ulicama nema veze s osobama koje su pripadale nacionalsocijalističkoj nomenklaturi. Tako se godinama vodio rat oko najveće njemačke filmske ikone prošlog stoljeća Marlene Dietrich. Pokušaju lokalnih političara da jednu ulicu u berlinskoj četvrti Schöneberg nazovu po velikoj filmskoj zvijezdi usprotivili su se mnogi, uglavnom stariji, građani. Naime Marlene Dietrich, koja je u tridesetim godinama prošlog stoljeća iz nacističke Njemačke pobjegla u SAD, za mnoge slovi kao "izdajica domovine" i "žena lakog morala". Dietrich je naime do kraja rata aktivno podržavala američke vojnike i njihovu borbu protiv nacističke Njemačke.

Isto tako je i slučaj imenovanja jedne ulice u središtu Berlina po vođi studentskog pokreta Rudiju Dutschkeu uzburkao javnost. Ulica legendarnog šesdesetosmaša (koji je preminuo od kasnih posljedica atentata kojeg je na njega izvršio jedan desni ekstremist) nalazi se tik uz zgradu medijskog koncerna Axela Springera i ulicu nazvanu po konzervativnom izdavaču. Mnogima teško pada činjenica da se ulice dvojice ideologa koji su čitav život bili na ratnoj nozi nalaze jedna pored druge.

Autor: N. Kreizer (dpa)

Odg. ur.: D. Dragojević