Ubili sestru jer je htjela slobodno živjeti

Maryam H. je 2013. sa suprugom i dvoje male djece došla u Njemačku. Živjeli su u domu za tražitelje azila u Berlinu. Ona se 2017. razvela od supruga, ali je on odbio poništenje braka prema islamskim zakonima. Dvije godine kasnije Maryam je pobjegla od njega. 

Kada su njena braća saznala za to, nisu joj davali na mira. Zahtijevali su da nosi tradicionalnu maramu i zabranjivali joj da sama izlazi iz stana. „Bila je smrtno preplašena“, kaže njen poznanik. I bivši suprug joj je pretio smrću - sud je zato izdao zabranu približavanja.

Maryam je ostala u kontaktu sa socijalnim radnikom, Irancem koji je pomagao obitelji da se snađe u Njemačkoj. Njih dvoje su postali par i željeli se vjenčati. Možda je upravo to bila njena smrtna presuda. Ubijena je – a za ubojstvo su optužena njezina dva brata koja su smatrala da ona živi nemoralno. Užasan zločin, počinjen baš u njemačkom glavnom gradu, liberalnom i otvorenom Berlinu.

Sumnja se u „ubojstvo iz časti“

Državno odvjetništvo i berlinski Ured za borbu protiv kriminala sada vode istragu protiv braće stare 22 i 25 godina. Njih se sumnjiči da su 13. srpnja u Berlinu „zbog osjećaja povrijeđene časti" zajednički ubili svoju sestru.

Državno odvjetništvo smatra da su braća još istog dana leš svoje sestre u kovčegu prebacili u Neuburg u Bavarskoj gdje živi treći, najstariji brat. Tamo su njih dvojica zajednički i pokopali Maryam H. Leš je nešto kasnije pronađen.

Obdukcija je potvrdila sumnju u ubojstvo. Potraga za ubojicama Maryam H. je trajala više dana: analizirane su snimke nadzornih kamera i izjave svjedoka; sumnje da su ju braća ubila su bile sve čvršće, tako da su na kraju uhićeni.

Mržnja prema zapadnom načinu života?

Odmah su se rasplamsale i diskusije o uzrocima ubojstva. One se često vrte oko pitanja: odakle tolika mržnja prema zapadnom načinu života? Bitan aspekt je patrijarhalna perspektiva, kaže u razgovoru za DW Martin Lessenthin iz Međunarodnog društva za ljudska prava. Ta perspektiva je „često povezana s određenim vjerskim stavom koji je također tradicionalno vjerski". Istovremeno se, kako dodaje Lessenthin, radi o kompleksu muškaraca „koji ne mogu očekivati uspjeh u životu ili ga nisu imali, uspjeh u poslu koji bi voljeli imati u jednom slobodnom društvu, pa i u natjecanju sa ženama. Oni u stvari žele na temelju činjenice da su se rodili kao muškarci – određivati sve".

Clara Rigoni s Instituta Max Planck, stručnjakinja za istraživanje kriminala, sigurnosti i prava, također vidi patrijarhalne strukture kao glavni uzrok. U biti je u pitanju „muška kontrola ženske seksualnosti i seksualna čast žene za koju obitelj smatra da ju mora štititi". To, kako kaže, nije prisutno samo u muslimanskim obiteljima, jer „ubojstva iz časti“ nisu svuda vjerski motivirana. Nasilje u ime tradicionalne „časti" trpe djevojke i žene u svim dijelovima svijeta, kaže Rigoni: „Takvih patrijarhalnih struktura je bilo u različitim vremenima i regijama." Ona u razgovoru za DW navodi Jugoistočnu Aziju, Afriku, kao i Latinsku Ameriku „gdje, na primjer, ima prisilnih udaja. Ali, tako je bilo i u sredozemnoj regiji u prošlosti, a djelomice je i danas."

Političko natezanje oko terminologije

Ovo ubojstvo je odavno dobilo političku dimenziju. Političari svih stranaka su tim povodom zauzeli pozicije u medijima i na društvenim mrežama. Svi najoštrije osuđuju ubojstvo i izražavaju suosjećanje sa žrtvom i posebno njenom djecom. Kada je riječ o uzrocima, u vladajućoj koaliciji govore uglavnom o „neuspjeloj integraciji zbog arhaičnih predodžbi o svijetu" (Kai Wegner, CDU Berlin) ili „ubojstvu iz časti“ za koje je kriva „arhaična slika svijeta i žena" (Franziska Giffey, SPD Berlin). 

Terminološki pristup nije isti kod svih. Tako postoji i mišljenje prema kojem je izraz „ubojstvo iz časti“ neprikladan jer „sadrži opravdanje za počinitelje – ubojstvo i čast ne idu zajedno", i zato je bolji izraz „femicid". „To je ubijanje žena zbog njihovog spola. Pri tome se uvijek radi o patrijarhalnim strukturama. Počinitelji su supruzi, partneri, očevi, sinovi, braća i drugi muški članovi obitelji", smatra Elke Breitenbach iz stranke Ljevica.

Što činiti?

Svi su složni u ocjeni da liberalno društvo poput njemačkog mora učiniti sve kako bi ovakva ubojstva bila spriječena. Martin Lessenthin je siguran da je temeljni preduvjet za to obrazovanje, „i to na duži rok i u sustavu koji omogućava doživljaj uspjeha".

On navodi mogućnost organiziranja „višegodišnjih integracijskih seminara i mogućnosti obrazovanja" koji bi migrantima otvorili ekonomski i društveni pristup njemačkom društvu.  To je važno jer, kako kaže, „u slučaju drugih migracijskih valova sve do danas vidimo da ljudi, koji su u Njemačkoj već treća ili četvrta generacija, još uvijek upadaju u oči svojim seksističkim ponašanjem".

Sličnog mišljenja je i Clara Rigoni koja smatra da je razbijanje patrijarhalnih struktura teško, ali da se nedostaci u integraciji mogu otkloniti upornim radom na školovanju i otvaranju mogućnosti za zapošljavanje migranata.