Učenje dijalekata je opet IN

U učionici se nalaze ozbiljni poslovni ljudi, gospođe u godinama, penzioneri i studenti. Njih na prvi pogled ne veže ništa. Pa ipak, na Akademiju u južnom dijelu Koelna nisu došli slučajno - svi oni žele naučiti kelnski dijalekt, tj. "Kölsch". Jedan od njihovih predavača, Georg Hambüchen ovdje radi već dvije godine. Do sada je puno pisao o ovom dijalektu i tvrdi da ga je moguće naučiti. "Morate imati dobar "L", dobar "ääääi", a kod izgovaranja "sch" i "ch" nemojte štedjeti", kaže Hambüsche svojim učenicima.

Voditelj akademije " För und kölsche Sproch" ( " Za kelnski jezik") Hans-Georg Bögner, zastupa mišljenje da u vrijeme globalizacije sve više ljudi nastoji održati vezu s domovinom i korijenima, te tako ne čudi pojava da sve više ljudi se okreće upravo učenju dijalekta. Akademija na kojoj radi, godišnje broji oko 300 polaznika, koje dijele u dva semestra. Nakon što "maturiraju" predmet kelnskog dijalekta, polaznicima se pruža upisa i na druge tečajeve kao npr. povijest grada Kölna. Ovdje se učenike može osposobiti i za turističke vodiče specijalizirane za ovaj grad. Tko želi, na Akademiji može i diplomirati s nekom od tema vezanih za kelnski dijalekt. S time u svezi, polaznicima na raspolaganju stoji i knjižnica koja broji preko 16.000 naslova vezanih za grad, njegovu povijest i naravno specifični jezik.

Zašto učiti "Kölsch"?

Polaznici najčešće navode pragmatične razloge. 58-godišnja Petra Becker, želi konačno naučiti gramatiku ovog dijalekta, budući da se s njime ionako oduvijek služi ali joj gramatička pravila do sada nisu u potpunosti bila poznata. Kad je bila dijete pričala je s ocem na ovom dijalektu. No, unatoč tome, kaže, ne umije "Kölsche" ispravno pisati i upravo je to razlog zbog kojeg je upisala tečaj.

Linda Gralla ima slične iako malo drugačije razloge. 23-godišnja studentica jedna je od najmlađih polaznica tečaja i kaže da želi naučiti dijalekt kako bi se mogla bolje sporazumjeti s djedom, koji priča samo dijalekt. " S druge strane, želim ga naučiti i zato da kad putujem po Njemačkoj da ljudi, na osnovu dijalekta kojeg govorim, čuju odakle sam", kaže Linda.

Dijalekt je dio identiteta - to je zapravo oduvijek bilo tako. Georg Cornelissen sa Instituta za lingvistiku, dugo je proučavao dijalekte rajnske pokrajine. Prema njegovom mišljenju, interes za učenje dijalekta pojavljuje se na području cijele Njemačke. "Naime, funkcija dijalekta jest da se njime služiš, da ga pričaš, ali i da se dijalektom razlikuješ od drugih", objašnjava Cornelissen.

Nesigurna budućnost

Pa ipak, znanostvena istraživanja pokazuju da dijalekti u Njemačkoj polako izumiru. U sjevernom djelu Njemačke se više gotovo i ne pričaju, dok se na jugu, u pokrajinama poput Bavarske i Baden- Wüttenberga, još uvijek koriste kao i u Porajnju koje je također bogato raznim dijalektima. Primjerice, iIako Bonn i Köln dijeli samo 30-tak kilometara, osjete se razlike u dijalektu.

Cornelissen smatra da će te razlike uskoro izblijediti budući da djeca kod kuće gotovo i ne pričaju na dijalektu. Tome su krivi roditelji, kaže Cornelissen. " Ako djeca dijalekt ne uče od malena, neće ga nikad ni koristiti, a na koncu, neće ga ni smatrati materinjim" kaže ovaj stručnjak.

Akademija " För uns kölsche Sproch" organizira od 2007. godine tečajeve kelnskog dijalekta na ovdašnjim školama. Ovdje djeca imaju mogućnost naučiti dijalekt kroz igru. Učenje na taj način pridonosi opstanku tradicije i učvršćivanju identiteta, kaže Bögner, voditelj Akademije. " Preko ovakvih programa radimo na očuvanju našeg "Kölscha". U suprotnom će nam dijalekti izumrijeti", zaključuje Bogner.

Autor: Andre Leslie / Doroteja Jaković

Odg.ured: Željka Telišman