Tko je odgovoran za WLAN?

Najpoznatija sudionica pravnog natezanja oko toga tko je odgovoran za zloupotrebu bežičnog internetskog priključka je jedna umirovljenica iz Münchena. Nju je naime jedan sud osudio na novčanu kaznu od 650 eura jer je preko njezinog telefonskog priključka netko navodno u internet postavio jedan film "na skidanje". I to unatoč činjenici što "Offline bakica", kako su u međuvremenu prozvali nesretnu umirovljenicu, ne posjeduje ni računar niti bežični prijenosnik podataka (WLAN router). Kako je počinitelj tehnički manipulirao bakičin priključak, sud nije uspio dokazati.

Zloupotreba Hotspota

Ovaj slučaj star nekoliko mjeseci potaknuo je raspravu o tomu je li vlasnik priključka odgovoran u slučaju da netko preko njegove internetske veze počini neko kazneno djelo. Sud je zaključio da privatne osobe snose odgovornost za promet koji se obavi preko priključka čiji su oni vlasnici. No dok se u većini slučajeva privatni vlasnici WLAN Routera mogu zaštititi postavljanjem lozinke za svoj uređaj i tako nepoznatima onemogućiti pristup mreži, stvar postaje problematičnija kad su u pitanju vlasnici ugostiteljskih objekata koji svojim gostima uz kavu nude i uslugu besplatnog korištenja interneta. Vlasnici takvih "Hotospotova" u posljednje vrijeme su sve češće primatelji pisama upućenih od strane odvjetničkih ureda koji u ime agencija za zaštitu autorskih prava traže velike svote novca i prijete sudskim tužbama. U više navrata vlasnici kafića su bili optuženi zbog ilegelnog "skidanja" sadržaja s interneta koje su počinili njihovi gosti.

Borba za slobodni internet

Posljedica ovakve pravne prakse je ta da su mnogi vlasnici ugostiteljskih objekata koji smatraju potpuno normalnim da njihovi gosti preko laptopova ili smartphoneova nakratko provjere email ili Facebook dok ispijaju kapučino, prisiljeni blokirati svoj bežični pristup internetu kako se ne bi zbog neodgovornog ponašanja nekih gostiju doveli u neprilike. Time je nastala paradoksna situacija u kojoj država s jedne strane podržava proširenje širokopojasne internetske mreže, a s druge strane su lokalne inicijative za pretvaranje čitavih gradskih četvrti u Hotspotove, dakle područja s besplatnim pristupom bežičnom internetu, dovedene u nesiguran pravni položaj. Promjenu bi trebao donijeti jedan zahtjev grada Berlina koji najveći dio svog područja želi pretvoriti u besplatni Hotspot. Berlinski senat će stoga u gornjem domu parlamenta Bundesratu podnijeti zahtjev za promjenom zakona koji bi vlasnike bežične mreže doveo u isti položaj s internetskim kompanijama koje ne odgovaraju za nezakonite radnje koje počine njihove mušterije tj. korisnici interneta.

Autor: Nenad Kreizer (cid)

Odg. ur.: Andrea Jung-Grimm