1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Teške optužbe na račun Manolića i Boljkovca

9. travnja 2009

HHO je predočio dokumente o masovnim grobnicama i likvidacijama nakon II. svjetskog rata. Za partizanske zločine izravno je prozvao bivšeg premijera Josipa Manolića i bivšeg ministra unutarnjih poslova Josipa Boljkovca.

https://p.dw.com/p/HTMh
Čovjek drži lubanju na kojoj je vidljiva rupa od metka
HHO poziva da se utvrdi odgovornost za zločine iz II. svjetskog rataFoto: 2003 Hania Mufti/Human Rights Watch

U Hrvatskoj ne postoji politička volja da se procesuiraju ratni zločini počinjeni nakon Drugog svjetskog rata, izjavio je potpredsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Ivan Zvonimir Čičak. Novinarima je podijeljena dokumentacija bivše jugoslavenske tajne policije UDBE u kojoj se tvrdi kako je Josip Boljkovac 1945. godine, kao šef karlovačke UDBE, odobrio likvidaciju dvojice zarobljenika na Uni kod Bihaća, kao i izjava novinarke Dunje Ujević da joj je Josip Manolić, drugi premijer neovisne Hrvatske, 90.-tih godina u intervjuu kazao kako su partizani pri ulasku u Bjelovar "likvidirali 200 kvislinga". Čičak je naglasio kako je Josip Manolić bio šef svih zatvora i koncentracijskih logora u Hrvatskoj od 1947. do 1966., uključujući i Goli otok, pa je samim time odgovoran za sve što se u tom razdoblju događalo s ratnim zarobljenicima i političkim neistomišljenicima.

Mesić: "predizborna manipulacija"

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić
Mesić: "priučeni forenzičari HHO-a"Foto: AP

Prozvani Manolić i Boljkovac opovrgavaju bilo kakvu povezanost s ubojstvima, a Manolić je izjavio kako mu se Čičak sveti jer početkom 90.-tih nije uspio dobiti ni jednu istaknutiju funkciju u novoj hrvatskoj vlasti.

Predsjednik Stjepan Mesić smatra kako nije u redu manipulirati nečijim posmrtnim ostacima, pogotovo, kako je rekao, to ne bi smjeli činiti "priučeni forenzičari HHO-a", i to u predizborne svrhe. "Kod nas se prije svakih izbora, a ovo je flagrantan primjer, pokušava manipulirati građanima ne bi li se orijentirali prema Drugom svjetskom ratu da ne razmišljaju o tome što ih danas pritišće", ustvrdio je predsjednik. Mesić je zapitao znači li HHO-ov zahtjev za utvrđivanjem odgovornih za masovne likvidacije kako treba saslušati svakog preživjelog partizana.

"Procesuirati ili sve ili nijednog"

Bivši ustaški dužnosnik Milivoj Ašner
Hrvatska zbog ratnih zločina traži od Austrije izručenje bivšeg ustaškog dužnosnika Milivoja Ašnera (95)Foto: AP

Potpredsjednik HHO-a uzvratio je kako nitko ne traži da se saslušaju svi partizani i ocijenio da predsjednik Stjepan Mesić takvom izjavom kriminalizira NOB. "Nisu svi partizani okrvavili ruke. Tražimo da se ispita samo one na koje se sumnja", rekao je Čičak. Dodao je i kako se predsjednik Mesić vatreno zalagao da se procesuiraju sve osobe odgovorne za zločin nakon Oluje. "Ovo je nemoralno što on radi. Znači one nakon Oluje ćemo procesuirati, a ove njegove kompanjone ne. E ne, ili sve ili nijednog", bio je kategoričan potpredsjednik HHO-a. Čičak se usprotivio i stajalištu kako se radi o starcima kojima ne bi trebalo suditi. "Je li Simo Dubajić star, jesu li stari Ašner, Artuković ili Šakić? To su sve bili stari ljudi", kazao je Čičak, ističući kako zakon mora biti jednak za sve te je ponovio kako ratni zločin ne zastarijeva.

HHO tvrdi da ima dokaze

HHO tvrdi da ima dokaze o postojanju devet masovnih grobnica od Zaprešića do slovenske granice i poziva državne institucije da to istraže, a nalogodavcima neka se sudi po neposrednoj i zapovjednoj odgovornosti. Ako je vrijedilo za Oluju, kaže Čičak, vrijedi i za Manolića i Boljkovca.

Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko
Ministar Karamarko je najavio istrage o zločinima iz II. svjetskog rataFoto: DW/Alujevic

Prema podacima HHO-a, u Hrvatskoj ima 830 jama s tijelima žrtava ubijenih nakon Drugog svjetskog rata, od kojih su obrađene samo 23. Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko nedavno je izjavio kako će policija u suradnji s Državnim odvjetništvom obraditi slučaj masovne grobnice iz 1945. kod Zaprešića kao i ostale slučajeve mogućih masovnih zločina.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm