Teroristički napad u Iranu - 84 mrtvih i mnogo špekulacija
4. siječnja 2024
Na četvrtu godišnjicu smrti iranskog generala Qassema Soleimanija u dvije eksplozije u njegovom rodnom gradu Kermanu poginule su 84, a ozlijeđene 284 osobe, objavio je ovoga četvrtka (4.1.) Džafar Miadfar, šef iranske spasilačke službe, a prenijela državna novinska agencija IRNA. Bio je to najsmrtonosniji napad u 45-godišnjoj povijesti Islamske Republike.
Vlada je nazvala te događaje terorističkim napadom i za četvrtak proglasila državni dan žalosti. Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei najavio je odlučan odgovor: "Neka znaju da će ova katastrofalna djela izazvati oštar odgovor, ako Bog da", navodi se u priopćenju koje su u srijedu objavili državni mediji. I predsjednik Irana Ebrahim Raisi najoštrije je osudio teroristički napad i zatražio odlučan odgovor.
Međunarodne osude napada
Njemačka savezna vlada i Europska unija osudile su napad kao teroristički akt, dok SAD odbacuje svaku odgovornost za napad. "Sjedinjene Američke Države nisu ni na bilo koji način bile uključene, i svaka naznaka suprotnog je smiješna", izjavio je u srijedu u Washingtonu glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Matthew Miller. Miller je dodao kako njegova vlada također nema "razloga vjerovati" da je Izrael povezan s napadima.
"Mislim da ni Izrael ne stoji iza ovih napada", kaže u intervjuu za DW stručnjak za Bliski istok Arash Azizi sa sveučilišta Clemson u američkoj državi Južna Karolina. "Postoje različiti razlozi zašto Izrael više nije glavni osumnjičeni. Prvo, Izrael trenutno ne traži vojni sukob s Iranom. Drugo, Izrael do sada nije izveo napade protiv nevinog civilnog stanovništva u Iranu. Iako postoji sumnja da je Izrael izveo ciljane napade na znanstvenike iranskog nuklearnog programa ili pripadnike Revolucionarne garde unutar ili izvan Irana, pri čemu su izbjegnute civilne žrtve. Prema iranskim vlastima, u srijedu nisu smrtno stradali pripadnici Revolucionarne garde ni drugi visoki dužnosnici."
Arash Azizi je autor knjige "The Shadow Commander" o iranskom generalu Qassemu Soleimaniju i globalnim ambicijama Irana. Soleimani je bio član Iranske revolucionarne garde i zapovjednik Al-Quds brigade. Poginuo je u siječnju 2020. godine u američkom raketnom napadu u Bagdadu.
Al-Quds brigada: iranska vojna postrojba u inozemstvu
Al-Quds je arapski naziv za Jeruzalem. Ova brigada Iranske revolucionarne garde ima zadatak podržavati političke grupe koje su bliske Iranu u inozemstvu - na primjer, suprotstavljajući se islamističkom terorizmu poput onog Islamske države (IS) u Siriji i Iraku. Istovremeno, Al-Quds brigada je odgovorna za ostvarivanje vojnih i političkih interesa Irana u islamskim zemljama.
Soleimani se smatrao ključnom figurom Irana na Bliskom istoku. Po potrebi je mogao brzo mobilizirati šijitske milicije. Teško je utvrditi koliko novca Al-Quds ima na raspolaganju za svoje propagandne ciljeve. Ta brigada je direktno podređena vjerskom vođi i ima pristup iranskim naftnim prihodima.
IS-Khorasan ili neprijateljske države?
"Postoje naznake da bi za napade mogla biti odgovorna Islamska država, pokrajina Khorasan (IS-K), regionalna podružnica terorističke grupe Islamske države koja djeluje u južnoj i središnjoj Aziji, posebno u Afganistanu", pretpostavlja Azizi. I dodaje: "Dvije bombe su detonirane s ciljem ubijanja što više civila. Nakon prve eksplozije mnogo ljudi i nekoliko spasilaca se okupilo na mjestu događaja. Zatim je eksplodirala druga bomba, odnoseći mnoge živote. Ključna činjenica je da je prva bomba bila postavljena pored muzeja čija je zgrada ranije bila zoroasterski hram. IS-Khorasan ne smatra prijetnjom samo zoroastrizam, već i Iran, iransku kulturu i, na kraju i šijizam kao najveću prijetnju islamu." Prema Aziziju, i drugi stručnjaci za Iran također sumnjaju da iza napada stoji Islamska država. No Azizi također upozorava kako u oči upada da se IS-K nije javno izjasnio o ovom napadu što je, prema njegovom mišljenju, krajnje neuobičajeno.
"Iranski režim izvana izgleda snažan, ali kada se pažljivije pogleda, vrlo je ranjiv", ocjenjuje Ali Fathollah-Nejad, osnivač i direktor Centra za Bliski istok i globalni poredak (CMEG) sa sjedištem u Berlinu. I on smatra da Izrael nije odgovoran za napade. Govoreći o ratu u Pojasu Gaze on kaže: "Nije vjerojatno da bi Izrael u ovom trenutku izveo takvu operaciju koja bi uglavnom bila usmjerena prema civilima."