Teška misija šefa njemačke diplomacije u Turskoj
6. rujna 2018
Heiko Maas se prvoga dana posjeta Turskoj u glavnom gradu Ankari susreo s turskim ministrom vanjskih poslova Mevlütom Cavusogluom i predsjednikom države Recepom Tayyipom Erdoganom. O sadržaju razgovora ništa nije rečeno. A zacijelo je bilo govora o problemima kojih je u odnosima dviju zemalja puno: uhićeni njemački građani, zabrana posjeta njemačkih parlamentaraca zračnoj bazi Incirlik, koju koriste i vojnici Bundeswehra, izjave turskog predsjednika koji njemačku kancelarku uvijek iznova optužuje za „nacističke metode" u odnosima prema Turcima u Njemačkoj.
U središtu pozornosti je puštanje na slobodu uhićenih njemačkih državljana. Sedmero Nijemaca, koji su uhićeni nakon neuspjelog pokušaja puča u ljeto 2016. godine iz „političkih razloga", još uvijek sjede u turskim zatvorima. Troje od njih ima i tursko i njemačko državljanstvo. Savezna njemačka vlada ih smatra političkim zatvorenicima. Stručnjak za politiku Turske Roy Karadag i direktor Instituta za interkulturalne i međunarodne studije na Sveučilištu u Bremenu Karadag vjeruje da je samo pitanje vremena „kada će njemački zatvorenici, točnije njemački taoci, biti pušteni na slobodu – u razmjenu za ekonomsku i političku podršku Turskoj".
Terorizam kao glavna optužba
Nilsa Schmidta, glasnogovornika SPD-a za vanjske poslove, pored uhićenih njemačkih državljana, najviše brinu brojna kršenja ljudskih prava u Turskoj: „Tisuće ljudi su u zatvorima. Osim brojnih novinara, uhićeni su i ljudi kao što je Osman Kavala." Turski poduzetnik Osman Kavala je, kako kaže Schmidt, „izuzetno važan sugovornik u dijalogu kultura između Turske i Njemačke".
Schmidt spominje i činjenicu da turske vlasti, kada govore o razlozima uhićenja novinara i političara, često spominju „terorizam": Naravno da Turska treba pred lice pravde izvoditi sve teroriste i sankcionirati ih u skladu s vladavinom prava. Međutim, ne može biti da „se cjelokupno civilno društvo u Turskoj" sumnjiči za terorizam. To nije u skladu s europskim standardima koje očekujemo od Turske".
Parlamentarci zahtijevaju dopuštenje od Ankare
Oporba u njemačkom Bundestagu sumnja u uspjeh ovog posjeta. Stefan Liebich je vanjskopolitički glasnogovornik Zastupničkog kluba Ljevice i on upozorava da Njemačka pravi prevelike kompromise prema Turskoj. Njihova vlada mora učiniti mnogo više od puštanja na slobodu pojedinih Nijemaca iz pritvora, objašnjava on. Liebich kritizira i kontroverznu tursku vojnu ofenzivu u Siriji: „Po mom mišljenju Turska mora odmah prekinuti svoju vojnu ofanzivu u Afrinu u Siriji, kojom se krši međunarodno pravo i osloboditi oporbene političare iz reda prokurdske stranke HDP." Tek tada, kaže Liebich, se može „pregovarati o poboljšanju odnosa".
I drugi zastupnici u Bundestagu daju natuknice za ministrov posjet Ankari. Jedan od njih je i Jürgen Hardt iz CDU-a. U razgovoru za DW on govori o poduzetnicima koji žive i rade u EU-u, a imaju tursko podrijetlo: „Poslovnim ljudima u EU-u koji imaju turske korijene, mora se dati jamstvo za njihove investicije i za njihovu osobnu sigurnost. Nitko tko putuje u Tursku se ne bi smio plašiti da će biti uhićen samo zbog toga što je bio na nekoj internetskoj stranici koja je s gledišta turske države, ‚pogrešna'".
Važna uloga Turske u izbjegličkoj politici
Dijalog između Njemačke i Turske za Berlin je jako važan. Razlog za to su i sigurnosni interesi Njemačke. Posebno je važna situacija u Siriji, koja je jedna od tema razgovora.
Dok se režim u Damasku priprema za napad na Idlib, a to je područje koje kontroliraju pobunjenici, Ujedinjeni narodi upozoravaju na opasnost humanitarne katastrofe u zemlji. Turska, koja je do sada primila 3,5 milijuna sirijskih izbjeglica, glavni je akter izbjegličke politike EU-a. Od potpisivanja sporazuma s Turskom u ožujku 2016. godine, broj izbjeglica koje preko Sredozemlja stižu u Europu znatno je smanjen. Zauzvrat je EU Turskoj obećao šest milijardi eura do kraja 2018. godine. Ministar Maas je obećao da će u slučaju novog vala izbjeglica iz Sirije biti povećana njemačka pomoć Turskoj.
Roy Karadag smatra da ovakvim dogovorima Njemačka postaje ovisna od turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i drugih autokrata Bliskog istoka: „U njemačkom interesu je spriječiti da u EU stigne još izbjeglica."
Od dijaloga profitiraju obje strane
To da i vlada u Turskoj treba biti zainteresirana za dijalog s Njemačkom pokazuje samo jedan pogled na trenutnu ekonomsku situaciju u ovoj zemlji: turska lira mjesecima gubi vrijednost, a dugovi u zemlji su ogromni. Pored toga, sukob oko uhićenog američkog pastora Andrewa Brunsona, čije puštanje na slobodu zahtijeva američki predsjednik Donald Trump, znatno je oslabilo odnose ove zemlje sa Sjedinjenim Američkim Državama. Predsjednik Erdogan ocjenjuje uvođenje američkih carina napadom na tursku ekonomiju.
Šanse da posjet Heika Maasa – uprkos svim poteškoćama – ipak može biti početak revitalizacije odnosa između ove dvije zemlje stoga nisu toliko loše. Drugi dio potencijalnog procesa približavanja je takođe siguran: krajem rujna turski predsjednik dolazi u Berlin - u službeni posjet Njemačkoj.