Strah od burzovnog kraha
Konačno je zabilježen pad na burzama! I to već od početka godine. Jedan tako loš start u novu burzovnu godinu već odavno nije zabilježen. A tko se još nadao da će se to ponovno srediti i ostati na uobičajenim razinama, najkasnije početkom ovog tjedna je bio gorko razočaran. Neki su čak vidjeli "crveno", dionice banaka su žestoko bile pogođene - a i sve ostalo je povučeno u spiralu pada tečajeva.
Sve to nije uslijedilo baš iznenadno
Zato što se na burzama trguje budućnošću i zato što se sav taj novac koji središnje banke bez prestanka "pumpaju" na tržišta mora negdje uložiti, i zato što su dionice na duge staze još uvijek dobra investicija, velike svote novca su uložene u vrijednosne papire. To je zakamufliralo na određeno vrijeme brojne probleme koji zabrinjavaju svjetsko gospodarstvo: sukob u Ukrajini koji još uvijek nije riješen; rat u Siriji koji nikako da prestane i tako forsirani i neriješeni problem s izbjeglicama; dužnička kriza u Grčkoj koja je samo privremeno riješena; brige oko gospodarskog rasta u Kini. I, kao da to sve već nije dovoljno loše, cijena nafte se kreće na niskim razinama, što, doduše, prije svega veseli ekonomije koje troše naftu poput njemačke, a što inače uglavnom pričinja nesreće. Jer, nestabilnost u važnim zemljama u ubrzanom industrijskom razvoju poput Rusije i Brazila nikome ne treba.
Širi se strah
Ostanimo nakratko još kod teme cijene nafte. Nijedna od eksploatirajućih zemalja se ne može pomiriti sa sadašnjom situacijom. Svi, svejedno radi li se o Saudijcima, Rusima, Venezuelancima ili Amerikancima iz SAD-a, imaju veliki problem s tim. Šeici bi to mogli tako riješiti što bi određeno vrijeme zavrnuli slavinu i time cijenu ponovno natjerali u smjeru prema gore. Ali, oni to ne žele jer konkurenciju iz SAD-a koja vrši frakiranje i zakletog neprijatelja Irana žele držati izvan konkurencije. U slučaju Amerikanaca su poprilično uspješni: brojne tvrtke koje vrše frakiranje su morale odustati od posla. I to je jedan od osnovnih razloga za trenutačni pad na burzama. Te tvrtke su se visoko zadužile u svom zahtjevnom biznisu. Ovisno o izvoru, navodi se da one imaju dugove kod banaka od 250 do 400 milijardi dolara.
Financijska kriza reloaded?
I evo ga, opet je tu - strah od nove financijske krize. Banke, od kojih je većina trenutačno zabavljena sama sobom, morale bi po mogućnosti odreći se puno novca. Ulagači od toga sada najviše strahuju. Najgore time pogođen je Deutsche Bank. Iako ta banka gotovo i nije uložila u energetski sektor, tečaj dionice je početkom tjedna pao na najnižu razinu. Sve to pokazuje koliko velika je nervoza ulagača u ovom trenutku. Sa stvarnošću to nema više puno veze.
Jer u stvarnosti je stanje tako da se tečajevi sada nakon pretjerivanja proteklih mjeseci jednostavno približavaju realnosti. S velikom sigurnošću će još duže vremena stanje biti lošije, prije nego krene na bolje. Tko ionako loše spava, određeno vrijeme radije ne bi trebao uopće gledati burzovne tečajeve. Za sve ostale važi: primiriti se, stisnuti zube i naprijed.