Stajališta o izgradnji buduće džamije i dalje podijeljena

I dok političari u Koelnu zagovaraju izgradnju džamije, stajalište građana je podijeljeno. Pored onih koji imaju strah prema islamu, ima i onih koji zagovaraju izgradnju džamije, ili pak onih koji imaju većinom profane razloge protiv izgradnje. Tako je nekima recimo previsoka planirina kupola i dva tornja od 55 metara. Drugi pak strahuju od prevelikog prometa do kojeg bi došlo uslijed njezine izgradnje. Desni populisti koriste nastalo raspoloženje i u Koelnu ciljano potpiruju otpor protiv planirane gradnje. Sada su se, u sklopu postupka o izmjeni gradnje zagovarači i protivnici sada su se i javno imali prilike izjasniti.

- «Prvo integracija, onda džamija..vjerska sloboda naravno znači i prakticiranje religije. Mislim da se ovdje može izgraditi džamija.

- «Može, ali ne u Ehrenfeldu. Koliko Muslimana i Turaka će dolaziti ovamo?

- «Naravno da treba. Ja sam za to da se muslimani u Njemačkoj, prije svega u Koenu osjećaju ugodno..»

U potrazi za odgovorom treba li izgraditi džamiju ili ne, mišljenja se dijametralno razilaze. U napetoj atmosferi u predvorju Gimnazije Kreuzgasse, u kojoj se skupilo oko 700 građana, nesuglasice teško da se mogu izgladiti. Prije svega protivnici izgradnje iz okruga desno orjentirane organizacije «Pro-Koeln» potpirivali su atmosferu, te glasnim vikanjem i psovkama ometali diskusiju. Neke je čak policija izvela van iz zgrade.

Diskusija se prvotno trebala voditi oko tehničkih pitanja i zakonskih propisa u odnosu na izgradnju buduće džamije, ali većinu vremena ipak se razgovaralo o islamu i o tome je li Muslimani predstavljaju opasnost. Često su se mogle čuti izjave kao: «Ja sam protiv, jer je islam vjera koja je opasna. Iz te vjere dolaze ljudi koji vrše pritisak nad drugim ljudima.»

Naravno da je protiv takvih izjava bila viša referentica Grada Koelna za integraciju, Marlies Bredehorst. Ona je naglasila svjetski karakter Koelna i dodala kako će od izgradnje džamije profitirati svi građani: «Multikulturalno društvo u Koelnu i mnogostranost religija koju ovdje imamo je velik gospodarski čimbenik za Koeln.»

Planovi za izgradnju džamije nisu novi. Zajedno s koelnskom Gradskom upravom, još u ožujku 2005., tursko-islamska unija DITIB odlučila je džamiju sagraditi na vlastitom prostoru. Najveće muslimansko krovno udruženje u Njemačkoj s ukupno 870 udruženja džamija, već dugo u stražnjem dvorištu ima džamiju. No, sada je namjera sagraditi jednu reprezentativnu džamiju, ne samo za 120 tisuća koelnskih muslimana, već jednu središnju džamiju za čitavu regiju.

Nacrt koelnskog arhitekta Paula Boehma predviđa 34 metara visoku kupolu s dva 55 metara visoka tornja, s mjestom za 2000 vjernika. Pri tome se ne radi o imitaciji orijentalne gradnje, naglašava Boehm: «Posrijedi je moderna građevina, koja govori modernim jezikom, koja je više internacionalno usmjerena, nego da ima orijentalnu boju, u prenesenom značenju.«

Iako su populisti «Pro-Koelna» osobito agresivni u svom odbijanju namjere o gradnji džamije, u svom uvjerenju nisu nikako sami. Oni zlorabe brigu građana, strah od promjena i od novoga. Ti strahovi se ne smiju zanemariti, smatra viši građevinski referent Bernd Streitberger: «Te strahove moramo uzeti za ozbiljno, oni su difuzni, ali i realni. Najbolja metoda da se ophodi s tim strahovima je sveobuhvatno informiranje. Ali i građevinsko poduzeće ima obezu, a ne samo grad Koeln.»

Pa i ako puno ljudi u Njemačkoj ima strah od nepoznatog i stranog, multikulturalno društvo davno je realnost, i ne samo za Koeln, jer u Njemačkoj živi oko 4 milijuna Muslimana. Fatma Guersoi, Turkinja rođena u Njemačkoj je sretna da se takve diskusije vode. Ona ih vidi kao znak pokreta, a bez dijaloga i pokreta, uspješna je integracija samo teško moguća: «To je bila vrlo živa diskusija i mislim da je to dobro. Ne trebamo ovce koje samo govore «da» i «amen». Naravno da uvredama tu nije mjesto. Mogu razumijeti strah Nijemaca kad moraju odjednom podnijeti strane kulture, a nisu dovoljno obavješteni. To mogu shvatiti, ali zato ljude ne treba vrijeđati.»