Spomenici spoticanja ispred mostarske „inat kuće“

„Mi smo još 1996., podigli spomen-križ osmorici pripadnika HVO-a (Hrvatskog vijeća obrane), kaže predsjednik Udruge hrvatskih branitelja „Zavjet“ Franjo Cvitković. No, kada se prostor oko ruševina zgrade Treće osnovne škole očistio i objekt počeo uređivati u Gradsku vijećnicu, ukazao se križ. Kako su bošnjački vijećnici zbog toga negodovali i tražili njegovo uklanjanje, udruga „Zavjet“ odlučila je umjesto križa napraviti spomenik u obliku stećka, rad akedemskog slikara Andreja Gvozdena. Cvitković kaže kako su za postavljanje tog spomenika na travnjaku kod Gradske vijećnice, zatražili i dobili dozvolu Gradskog odjela za urbanizam.

No, bošnjački vijećnici time nisu bili zadovoljni. Odlučili su krajem ožujka bojkotirati svečano otvorenje novoizgrađene Mostarske vijećnice, a noć kasnije na novu zgradu gradske skupštine je pucano, prema policijskom izviješću „iz istočnog dijela grada“. Kako „stećak“ nije uklonjen, dvadeset dana kasnije ispred Gradske vijećnice, bez dozvole gradskog odjela za urbanizam, osvanuo je  drugi spomenik  - u obliku ljiljana - pripadnicima Armije BiH. U gradu je od tada primjetan strah da „rat spomenicima“ ne preraste u nešto mnogo gore.

Šuta: „Gradsko vijeće treba odlučiti“

Predsjednik Kluba vijećnika bošnjačke stranke SDA Adil Šuta kaže kako je travnjak oko Gradske vijećnice u vlasništvu Gradskog vijeća koje je trebalo donijeti odluku koji spomenici se tu mogu nalaziti.

„Mi i sada ustrajemo na tome da Gradsko vijeće o tome donese odluku. U svakom slučaju nije prihvatljivo da se tu nalazi spomenik samo jednog naroda. Trebamo naći rješenje s kojim će biti zadovoljni svi konstitutivni narodi i svi građani Mostara“, kaže Šuta.

Šuta smatra kako je rješenje da oba spomenika ostanu gdje jesu, ili da se umjesto njih, ili pored njih, podigne još i spomenik svim žrtvama rata u Mostaru. Njegov kolega, dopredsjednik Gradskog vijeća Mostara iz HDZ BiH Danijel Vidović nije protiv podizanja spomenika svim stradalim u Mostaru, ali na nekoj drugoj lokaciji, jer, ispred Gradske vijećnice, kaže, više nema prostora.

Kompromisno rješenje

„Spomenik u obliku stećka nikoga ne vrijeđa. On je postavljen na mjestu gdje se već nalazilo spomen obilježje u obliku križa, kao kompromisno rješenje. No bošnjački vijećnici to su namjerno protumačili kao provokaciju, i onda su pod okriljem kišnog nevremena, ilegalno postavili spomenik pripadnicima Armije BiH. Naše je stajalište da spomenici koji imaju dozvolu trebaju ostati, a oni koji te dozvole nemaju nadležne institucije trebaju ukloniti“, kaže Vidović.

Špekulira se kako je spomenik pripadnicima Armije BiH postavilo Udruženje obitelji poginulih šehida i boraca Armije BiH. No, predsjednik tog Udruženja Mustafa Mešić nije bio dostupan za komentar. Predsjednik mostarske podružnice Saveza logoraša BiH Tarik Tanović smatra kako ne bi trebalo postavljati spomenike na mjestima gdje mogu izazvati međunacionalne napetosti.

„Tužno je što su spomenici kamen spoticanja, to je stvarno tužno, jer oni obilježavaju nečije postojanje i nečiju tegobu ili patnju, kaže Tanović

Predsjednik Udruge Zavjet Franjo Cvitković kaže kako nema ništa protiv spomenika Armije BiH, koji se nalaze u istočnom dijelu grada, ali mu smeta da se spomenik postavlja, mimo dozvole gradskih vlasti, i uz to još na mjestu gdje pripadnika Armije RBiH nikada nije bilo.