Slovenija: Trgovska gora u funkciji do 2028.

Malo je međudržavnih pitanja između Bosne i Hercegovine i Hrvatske koja godinama izazivaju probleme, poput pitanja odlaganja otpada iz nuklearne elektrane Krško na lokaciju koja je od granice sa BiH udaljena manje od kilometar. Trgovska gora i bivša vojarna Čerkezovac izabrana je prije gotovo 30 godina, o čemu je DW prvi pisao prošle godine. U međuvremenu je održano nekoliko sastanaka delegacija dvije susjedne zemlje, ali niti jedna strana nije htjela popustiti. Hrvatska ne odustaje od lokacije Čerkezovac za skladištenje radioaktivnog otpada, a BiH prijeti međunarodnom arbitražom i blokadom pojedinih sporazuma.

Za smirivanje napetosti pobrinuo se početkom ožujka premijer Hrvatske Andrej Plenković, rekavši da je cijeli posao zaustavljen za naredne četiri godine.

„Neće do 2028. biti ništa jer smo dogovorili sa Slovenijom da sve ostaje kako je sada“, rekao je Plenković na iznenađenje svih koji prate ovu tematiku.

Nema odustajanja od Čerkezovca

Međutim, iz Slovenije stiže drugačiji odgovor. Pitali smo slovensku vladu postoji li dogovor s hrvatskom stranom da se sve stopira do 2028. godine kako je Plenković najavio, na što su prvo podsjetili na odnose Hrvatske i Slovenije po ovom pitanju.

„Međusobna pitanja između suvlasnika Nuklearne elektrane Krško uređena su Ugovorom između Vlade Republike Slovenije i Vlade Republike Hrvatske o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa u vezi s ulaganjem u nuklearnu elektranu Krško, njenu eksploataciju i razgradnju (Ugovor NEK). Članom 18. ugovora NEK-a definirana je međudržavna komisija čiji je zadatak da prati realizaciju NEK ugovora i obavlja druge poslove u skladu sa ovim ugovorom“, kažu za DW iz vlade Slovenije, 

Dalje, na sjednici održanoj u listopadu prošle godine, donesene su odluke o ovom pitanju.

„Međudržavna komisija nalaže Fondu NEK-a da u najkraćem mogućem roku otpočne izgradnju dugoročnog skladišta Čerkezovac i da najkasnije početkom 2028. počne preuzimanje niskog i srednjeg radioaktivnog otpada (NSRAO) od NEK-a“, navode iz slovenske vlade, napominjući da su odluku potpisali resorni ministri i predsjednici delegacija.

Pojednostavljeno, objekt Čerkezovac na Trgovskoj gori mora biti potpuno spreman za prihvat nuklearnog otpada iz NE Krško, što znači da posao oko priprema nije obustavljen i da Hrvatska nije odustala od ove lokacije.

Demagoške izjave

U Strategiji zbrinjavanja radioaktivnog otpada, kasarna Čerkezovac navodi se kao lokacija za skladištenje još 1999. godine, kroz Program prostornog uređenja Hrvatske (Narodne novine 50/99), o čemu je DW prvi pisao. 14 godina kasnije, lokacija Trgovske gore utvrđena je kao konačna.

Vlasti u BiH „probudile" su se tek prije tri godine kada su formirali pravni i stručni tim, koji su trebali utvrditi prvo opasnosti od odlaganja radioaktivnog otpada za stanovništvo koje živi na tom pograničnom prostoru, uključujući Nacionalni park Unu, ali i pravni aspekt cijele priče odnosno kakve su mogućnosti zaštite pred međunarodnim sudovima.

To ništa ne olakšava zabrinutim građanima ovog pograničnog prostora, ali ni organizacijama koje se bave zaštitom okoliša. Od početka upozoravaju da su direktno ili indirektno ovim projektom ugroženi životi 250 tisuća ljudi koji bi trebali živjeti na tempiranoj ekološkoj bombi. Mario Crnković iz organizacije Green team iz Novog Grada, koji je zračnom linijom udaljen manje od kilometra od lokacije Čerkezovac, kaže da po svemu viđenom do sada vlasti hrvatske neće odustati od svoje namjere. Žele da posljedice korištenja električne energije iz nuklearne elektrane u vidu radioaktivnih otpada prebace na Bosnu i Hercegovinu, gurajući taj otpad u granični pojas dvije zemlje.

„Demagoška izjava premijera Hrvatske Plenkovića o navodnom privremenom odustajanju Hrvatske od odlaganja radioaktivnih i drugih opasnih otpada na granicu s BiH, nije bila ništa drugo do bacanje prašine u oči bosanskohercegovačke javnosti, kao i glasačima u Hrvatskoj. U godini državnih i EU izbora u Hrvatskoj, u ovoj zemlji će se izdvojiti preko pola milijuna eura za promotivne aktivnosti vezane uz slučaj Trgovska gora, a 1,6 milijuna eura za prateće procese“, kaže Crnković, apelirajući još jednom da se odustane od projekta.

Počinje priprema javnosti

U Programu rada i financijskom planu za 2024. Fonda NEK, navedeno je da će se u 2024. godini osmisliti prijedlog novog projekta tehničke pomoći za razdoblje 2026.-2027, kojim će se ispratiti projekt uspostavljanja Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada Čerkezovac. Sve je spremno i za pripremu javnosti.

„Kao okosnice informiranja javnosti uspostavljeni su informativni centri u Zagrebu i Dvoru, koji se redovno održavaju i nadopunjuju novima sadržajima, s posebnom pažnjom na Info centar u Dvoru, gdje je planirano uspostavljanje novog multimedijalnog sadržaja u 2024. godini, kao i održavanje niza informativnih i promotivnih aktivnosti“, navodi se između ostalog u Programu rada Fonda NEK, što je za Crnkovića nedvosmislen pokazatelj da se nije odustalo od projekta.

„Doslovno za razdoblje 2026.-2027. očekuju međunarodno financiranje ideje za izgradnju nuklearnog objekta na granici“, kaže Crnković.

Za to vrijeme raspad sustava u BiH. Iako su prije tri godine glavne aktivnosti povodom ovog pitanja bile na državnoj razini, s obzirom na to da entiteti ne mogu izlaziti pred međunarodne sudove ako bi došlo do eventualne tužbe, sada je sve „spušteno" na entitetske razine. Nedavno je predstavljena prva faza istraživanja Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske i Republičkog zavoda za geološka istraživanja u vezi s odlaganjem radioaktivnog otpada. Iz Vlade Republike Srpske, koja je  gotovo tri desetljeća čekala dovođenje pred svršen čin građane Novog Grada i okoline, poručuju da su svi okrenuti krajnjem cilju, a to je da Hrvatska odustane od odlaganja radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.

Sve je (ne)jasno

„Svi moramo dati sto posto, onaj tko se umorio ne može biti dio tima. Mi ćemo slušati stav struke, stav naroda. Maksimalnim naporima možemo da pobijediti Hrvatsku u njihovim namjerama“, rekao je ministar za prostorno uređenje i ekologiju u vladi RS, Bojan Vipotnik.

Međutim, iz delegacije Hrvatske koja je nekoliko puta sudjelovala u razgovorima sa stranama iz BiH, prošle godine je za DW rečeno da odustajanja od Trgovske gore neće biti.

„Sve je već dogovoreno na višoj razini. Hrvatska neće mijenjati lokaciju, to je za nas gotova stvar. Obećano je i da nikakve tužbe pred međunarodnim sudovima neće biti pokretane", rekao je tada naš izvor.

Istraživanja koja su vršili spomenuti instituti iz RS, trebaju utvrditi nultu točku odnosno polaznu osnovu za usporedna mjerenja nakon odlaganja otpada.

„Nakon ispitivanja znat ćemo kakva je situacija prirodne i umjetne radioaktivnosti na toj teritoriji tako da možemo prepoznati ako zaista dođe do kontaminacije sa strane Trgovske gore", rekla je Jelena Marinković iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, što je u suprotnosti s izjavom resornog ministra da „žele pobijediti Hrvatsku u njihovim namjerama“, jer će kontaminacije biti samo ako otpad već bude uskladišten.

Odsustvo optimizma

Član stručnog tima BiH Emir Dizdarević, kaže da su dali prijedlog sadržaja na temelju svih informacija koje su do sada imali. Primjedbe su poslali u Zagreb nadležnom ministarstvu, zatraživši da sudjeluju u daljem radu s timovima iz Hrvatske. Međutim, odgovora još nema.

„S naše strane se krenulo s uzimanjem uzoraka, entiteti su to sada preuzeli, planiraju sredstva u svojim budžetima. Tako da je bilo nekih aktivnosti, a ima i novih članova timova“, kaže Dizdarević za DW, ne pretjerano optimistično. 

„Oni (Hrvatska) rade na tome dokument po dokument i u ovom momentu nitko ne vidi da ima odustajanja od Trgovske gore“, kaže Dizdarević, navodeći da je krajem godine u Sloveniji planiran referendum o izgradnji drugog bloka NEK-a, ali je pitanje da li bi izgradnja promijenila bilo što kada je riječ o odlaganju otpada.

Stanovnici Novog Grada su godinama u neizvjesnosti i strahu, poručuje prvi čovjek ovog grada Miroslav Drljača. Podsjeća na studiju utjecaja na okoliš koju Hrvatska tek treba da objaviti, te da će to biti trenutak kada institucije u BiH moraju biti znanstveno i pravno spremne za odgovore.

„Ne bih htio da istraživanja budu sama sebi svrha nego moraju biti u funkciji obrane naših interesa. Najbezbolnije rješenje je da se taj otpad skladišti tamo gdje je i nastao, a Slovenija nema ništa protiv toga i nudila je Hrvatima da učine isto“, zaključuje Drljača, iako je Hrvatska odbila takav prijedlog zbog prevelikih troškova izgradnje kontejnerskih skladišta za nuklearni otpad u Sloveniji.