Siromašni Amerikanci i skupi studiji

"Što bi Amerika bila bez obrazovanja. Ona Ameriku čini onim što ona jest", ljuti se Tyron Braden, student prvog semestra na Nunez Community College-u u New Orleansu. Američki predsjednik Barack Obama je u svom posljednjem obraćanju naciji predložio ukidanje školarina na javnim koledžima za prve dvije godine. No istodobno je guverner savezne države Louisiane Bobby Jindal najavio drastično smanjenje obrazovnog budžeta. Od ovih mjera će najvjerojatnije biti pogođen i koledž na kojem studira Tyron.

Napad na siromašne

Rektor koledža u New Orleansu Thomas Warner u razgovoru za Deutsche Welle procjenjuje da će smanjenje obrazovnog proračuna Louisiane za 200 do 300 milijuna dolara, što je zapravo polovica budžeta, uzrokovati zatvaranje pola od 13 javnih koledža, koliko ih je u ovoj južnoj saveznoj državi. "To bi bilo pogubno jer smo mi dosad uspjeli izgraditi zaista dobar lanac državnih koledža", kaže Warner. Pritom su tzv. "community Colleges", koji su pokrenuti u devedesetima, dosad mnogima iz siromašnijih slojeva omogućili pristup višem obrazovanju.

Ove škole pružaju dvogodišnju stručnu naobrazbu usko povezanu sa strukom i nalaze se otprilike u rangu europske B.A. diplome. I one omogućavaju nastavak školovanja na nekoj visokoškolskoj ustanovi. Community College, kojih je u međuvremenu oko 1.200 diljem SAD-a, su zato tako omiljeni jer su pristupačni i siromašnijim slojevima društva. Uštede kod ovog segmenta obrazovanja bi pogodile isključivo djecu iz ovih društvenih slojeva.

Rad za školovanje djece

Tyronu Bradenu bi teško palo da mjere štednje pogode njegovu školu. Ovaj mladi Afro-amerikanac govori s oduševljenjem o seminarima koje polazi na Nunoz koledžu. Kada završim, trebao bih postati ton tehničar. "Moja majka, tete, ujaci i djed i baka, svi oni mi financijski pomažu da ostvarim svoj san", kaže ponosno Tyron. U slučaju da se subvencije ukinu, obitelji koje podupiru svoju djecu bi trebale biti prisiljene na kredite. No mnoge obitelji si u tom slučaju ne bi mogle priuštiti financiranje obrazovanja podmlatka. Obitelj Alexa Trana ga u svakom slučaju više ne bi mogla financirati. Ovaj 22-togodišnjak studira na prvoj godini na Nunoz koledžu. „Moji roditelji rade po čitave dana kako bi meni i mojoj braći omogućili školovanje“, kaže Tran. Za mnoge studente ovih državnih ustanova već i školarina od 1.700 dolara po semestru, što je u usporedbi s ostalim školama u SAD-u vrlo malo, predstavlja granicu izdržljivosti.

Subvencije prepolovljene

„Brinem se za Louisianu“, kaže za DW David Bergeron, stručnjak za obrazovanje pri institutu "Center for American Progress" u Washingtonu. Bergeron je nakon uragana Katrina 2005. često boravio u New Orleansu i dobro poznaje situaciju. Mnogi studenti su nakon ove katastrofe izgubili svoja studentska mjesta i nikad se više nisu vratili na fakultete. „U Louisiani nikad nije bilo mnogo ulagano u obrazovanje, a izgleda da stvari idu još na gore“, kaže Bergeron. Za ilustraciju: država je još do prije nekoliko godina preuzimala 80 posto troškova ustanova poput Nunoz Collegea.

Sada se radi o samo 40 posto, žali se rektor Thomas Warner. I to u situaciji u kojoj jug kad je obrazovanje u pitanju, oduvijek kaska za sjeverom. U međuvremenu siromašni jug po obrazovanju kaska ne samo za sjeverom zemlje nego je pao i ispod prosjeka OECD-a, najrazvijenijih industrijskih zemalja, kako potvrđuje jedna, nedavno objavljena studija.

Troškovi obrazovanja eksplodirali

Ista studija pokazuje da uz istodobno dodatno osiromašenje stanovništva troškovi obrazovanja rastu. Zato su mnogi prijedlog Baracka Obame za ukidanjem školarina na javnim koledžima, doživjeli kao slamku spasa. „Bilo bi super kad više ne bismo morali toliko razmišljati o troškovima“, raduje se Tyron Braden. No njegov rektor je skeptičan. „Sve to zvuči dobro, no odakle će doći novac za taj projekt“, sumnjičav je Warner.