Sirija: hoće li UN vršiti istragu o UN-u?

Muhanadu Asvadu je trebalo je četiri sata nakon strašnog potresa 6. veljače u Siriji i Turskoj da se golim rukama probije kroz ruševine svoje kuće na površinu. Na vrhu, među tonama urušenog betona, čuo je glasove drugih koji su se borili za život.

Asvadov brat Amar također je zatrpan ruševinama. “Zvao je pomoć odozdo”, prisjeća se Asvad. "Uzalud smo čekali podršku", opisuje situaciju u Salkinu, gradu na sjeverozapadu Sirije. Područje je pod kontrolom pobunjeničkih snaga - skupina koje su se tijekom revolucije suprotstavile režimu sirijskog vladara Bašara al-Asada.

Na kraju je Asvad u potresu izgubio 25 članova obitelji, uključujući i Amara. Kad je pomoć izvana konačno stigla, bilo je "puno prekasno", rekao je Asvad.

Sličnu priču priča je i Louaj Junis, medijski aktivist iz sirijskog grada Džinderisa. „Bilo je to kao smak svijeta", rekao je. Neposredno nakon potresa, dobrovoljci su sjekirama i pijucima pokušavali doći do zarobljenih preživjelih.

„Vidjeli smo mnogo ljudi koji su bili živi pod ruševinama dva ili tri dana", rekao je on za DW, „ali se zbog sporog dolaska pomoći iz inozemstva, umrli".

Ujedinjeni narodi kažu da je više od 4.500 ljudi poginulo u potresu na sjeverozapadu Sirije. Više od 8.700 je ozlijeđeno, a preko 11.000 osoba je ostalo bez krova nad glavom.

Zašto je pomoći trebalo trebalo toliko dugo?

Navedeni su različiti razlozi za odlaganje pomoći koja je stigla do sjeverozapadne Sirije koju drže pobunjenici. Na primjer, humanitarne organizacije koje se nalaze neposredno preko granice u Turskoj također su bile pogođene potresom — humanitarni radnici su poginuli, a stožeri su uništeni a neke ceste prema Siriji su bile neprohodne.

Ali UN su se posebno našle na udaru kritika zbog toga što kao organizacija za koordinaciju, nisu pozvale međunarodne timove za potragu i spašavanje u gradovima i da se pozabave strašnom situacijom u ovom dijelu Sirije koji drži oporba. Ujedinjeni narodi su čekali dozvolu sirijske vlade, na čijem je čelu još uvijek diktator Bašar el Asad. I to usprkos činjenici da pravni stručnjaci već neko vrijeme govore da UN-u ne treba dozvola za ovu vrstu prekogranične pomoći. Također se ignorira realnost na terenu jer sirijska vlada ionako ne kontrolira ove granice. To rade sirijske pobunjeničke grupe i turska vlada.

Šef UN-ovog odjela za pomoć, Martin Griffiths, ranije se na društvenim mrežama ispričao zbog neuspjeha svoje organizacije.

Nakon potresa, Raed Saleh, šef sirijskih snaga civilne obrane Bijelih kaciga, rekao je novinarima da UN nisu pomogle dovoljno brzo i zatražio je ispriku i istragu.

„Nesumnjivo je da su neuspjesi u reagiranju na sjeverozapadu Sirije, uključujući i UN, direktno izazvali smrt i ozlijede koje se moglo izbjeći“, potvrdila je grupa istraživača u izdanju britanskog medicinskog časopisa The Lancet. Oni su također pozvali da „neovisno povjerenstvo pod mandatom UN-a izvrši istragu".

UN također želi reviziju

Sve brojnijoj grupi kritičara pridružilo se i jedno tijelo UN-a, Neovisno međunarodno istražno povjerenstvo za Siriju.

Povjerenstvo, koja je osnovano 2011. za praćenje kršenja ljudskih prava u Siriji, predstavilo je svoj 27. izvještaj Vijeću UN-a za ljudska prava u Ženevi. Tijekom sastanka, predsjednik povjerenstva Paulo Pinheiro rekao je da tijelo podržava „pozive mnogih Sirijaca i drugih na temeljnu reviziju efikasnosti Ujedinjenih naroda i humanitarnog odgovora šire međunarodne zajednice na katastrofu".

Komentar povjerenstva pohvalili su mnogi promatrači iz Sirije. Ali kako bi izgledala takva kontrola? I može li ovakva istraga ikada donijeti pravdu Sirijcima, poput Asvada, koji su tako tragično pogođeni?

DW je zvao razne agencije i urede UN-a i, usprkos nedavnoj sugestiji povjerenstva o Siriji, ostaje nejasno kako bi se točno takva istraga mogla odvijati ili hoće li uopće biti izvediva.

Kako će UN istražiti UN?

Povjerenstvo za Siriju je u priopćenju za DW ustvrdilo da se ne može ništa više učiniti jer svaka takva revizija je izvan njezinog mandata, a to je praćenje kršenja ljudskih prava unutar zemlje. „Ovo ne bi bilo pravo tijelo za provođenje ovakve istrage", istakla je glasnogovornica.

Drugi glasnogovornik Ureda UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova, ili OCHA, koja bliže surađuje s organizacijama za pomoć sa sjedištem u blizini tursko-sirijske granice, objasnio je da će vjerojatno doći do unutarnje revizije.

„Uobičajena je praksa da OCHA provede internu reviziju svojih mjera za bilo koju veliku izvanrednu situaciju", objasnila je Kirsten Mildren iz OCHA. „Ovo nam pomaže da poboljšamo način na koji trebamo reagirati na buduće krize i da izvršimo promjene u sustavu kada je to potrebno."

Istragu bi moglo podržati Vijeće UN-a za ljudska prava, rekao je za DW Matthew Brown, službenik za javno informiranje Vijeća. Jedna druga mogućnost bi bila podnošenje zahtjeva na Općoj skupštini UN-a no to je politički još teže jer bi određenu rezoluciju trebala podržati većina 193 članica UN-a.

Vršiti pritisak na menadžment

Drugi način da se takva istraga pokrene bio bi podnošenje zahtjeva Generalnoj skupštini UN. To bi ipak bilo teže, jer bi tada većina od 193 zemlje članice UN-a morala da pristane na rezoluciju — da je neophodna istraga UN-a od strane UN-a.

Ali, generalni sekretar UN Antonio Guterres također može narediti takvu istragu. Pritisak na vodstvo UN-a je pomogao u sličnim slučajevima u prošlosti. Na primjer, Haićani su na kraju dobili neku naknadu nakon izbijanja kolere 2010. u njihovoj zemlji.

Međutim, kada je u pitanju potencijalna istraga o kašnjenju pomoći neposredno nakon potresa na sjeverozapadu Sirije, nijedna od ovih opcija nije izgledna.

A što se tiče Sirijaca poput Asvada i Junisa, koji su izgubili prijatelje i porodicu u katastrofi, oni nemaju drugog izbora nego da snose posljedice odluka koje su početkom veljače donošene tako daleko od Sirije.

Na tekstu surađivao Omar Alban

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu