1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Sastanak na vrhu EU-a: kratko i bez odluka

Bern Riegert /aš19. prosinca 2014

On to voli kratko i konkretno. Novi predsjednik Vijeća EU-a Tusk je skratio sastanak na vrhu EU-a za jedan dan. Ionako nije se imalo što konkretno odlučiti, a u stavu o Rusiji su uglavnom svi složni.

https://p.dw.com/p/1E7K4
Foto: picture alliance/AA/D.Aydemir

Dopisnici u Bruxellesu nisu mogli vjerovati svojim očima: prvi put u povijesti je neki sastanak na vrhu Europske unije završen jedan dan ranije nego što je trebalo. U normalnim okolnostima, čelnici 28 država ili vlada se prepiru o svakoj sitnici što je u prošlosti najčešće dovodilo do produženja summita i mukotrpnih noćnih zasjedanja. Ovaj put je predsjednik Vijeća Europske unije već nakon večere oko 11 sati uvečer objavio: "Mi smo gotovi." Drugog dana summita ovog petka (19.12.) neće ni biti.

Ovo je bio prvi summit kojim je predsjedavao Tusk. Još kao predsjednik poljske vlade je već sjedio na 47 takvih sastanaka tako da ima obilno iskustvo. Zato je i stavio na dnevni red samo dvije točke: buduću politiku EU-a prema Rusiji i investicijski program Europske unije kako bi potakla rast svoga gospodarstva. I u jednom i u drugom u Uniji vlada kolika-tolika sloga, a sva ostala pitanja će se raspravljati na sljedećem summitu u veljači sljedeće godine.

Donald Tusk
Donald Tusk 'voli kratko i jasno'Foto: AFP/Getty Images/T. Charlier

Sankcije Rusiji: niti slabije, niti oštrije

Kada je riječ o Rusiji, Europska unija želi nastaviti s onim što oni zovu "dvostruka strategija". To znači da s jedne strane trebaju ostati postojeće gospodarske sankcije, ali istovremeno se želi ostaviti otvorenim sve kanale da bi se postiglo diplomatsko rješenje sukoba na istoku Ukrajine i aneksije Krima.

Njemačka kancelarka Angela Merkel smatra kako je stav Europske unije prema Rusiji od početka bio jasan: "Mislim da smo ove godine pokazali da mi kao Europska unija možemo jedinstveno odgovoriti na takav izazov. S jedne strane da smo Rusiji uputili jasnu poruku, a s druge da smo uvijek iznova pokazali spremnost na kompromis. I kao treće, da smo podržali Ukrajinu."

Njemačka kancelarka tu pripada u veliku većinu predsjednika država ili vlada EU-a koji misle kako se sankcije Rusiji ne trebaju ublažiti. O tome se pak razmišlja u Italiji i Češkoj, tvrdeći kako sankcije protiv Moskve imaju negativan učinak i na gospodarstvo nekih zemalja Europske unije. Litva pak traži još oštrije sankcije protiv Kremlja čija je predsjednica Grybauskaite još jednom optužila Putina da je kriv "za krvavi sukob u Ukrajini".

Angela Merkel
Angela Merkel zastupa mišljenje brojnih drugih čelnika EU-aFoto: AFP/Getty Images/T. Charlier

Oprezno i s pomoći Ukrajini

Ipak, mišljenje je čelnika Europske unije kako su sankcije protiv Rusije već počele pokazivati učinak, makar europska povjerenica za vanjsku politiku Federica Mogherini ne misli da bi se itko trebao veseliti što ruska rublja gubi vrijednost i što tamošnje gospodarstvo ima sve većih problema: "Novčane poteškoće Rusije nisu dobra vijest, niti za Rusiju, ali niti za Ukrajinu, Europu ili za ostatak svijeta", upozorila je u Bruxellesu.

Kada je riječ o samoj Ukrajini, europski čelnici načelno podržavaju vladu u Kijevu, ali su oprezni u konkretnoj pomoći. Ukrajinski predsjednik Porošenko je upozorio kako je njegova zemlja na rubu bankrota i želio je i osobno doći kao gost u Bruxelles kako bi EU pomogao njegovoj zemlji.

Ali predsjednik Vijeća Tusk ipak nije htio pozvati ukrajinskog predsjednika jer i ovdje je Europska unija uglavnom jedinstvena. Tako je i njemačka kancelarka Merkel još jednom ponovila: "Mi želimo pomoći Ukrajini, ali pod pretpostavkom da Ukrajina doista i provede korjenite gospodarske reforme i snažno i energično krene u borbu protiv korupcije." Ipak, i prije toga je EU preuzeo dio računa za plin koji ove zime Rusija isporučuje Ukrajini.

Investicijski fond odobren, ali još mnogo pitanja

Baš kao i kad je riječ o Rusiji i Ukrajini, čelnici Europske unije su složni o načelima novog europskog investicijskog fonda kojim predsjednik EK Juncker želi potaći gospodarski rast Unije. Ali tu još nema odgovora na čitav niz pitanja, upozorava predsjednica Litve Grybauskaite. Tako nije jasno, hoće li Juncker s tom 21 milijardom europskog novca doista uspjeti privući privatne investitore kako bi volumen fonda "napuhao" na 315 milijarda eura. Isto tako još nije jasno koji projekti u Europskoj uniji će biti poticani niti po kojim kriterijima će se odlučivati o tome.

Gradilište u Bruxellesu
Čim je riječ o novcu i investicijama, članice odmah imaju 'odličnih' ideja gdje bi se mogao potrošiti europski novac. Zato treba tek postaviti pravila.Foto: DW

Utoliko i vlade Europske unije žele jasnija "pravila igre" prije nego što odobre novac za taj fond. Doduše, talijanski premijer Renzi ovu odluku već slavi kao "kraj politike štednje" u Europskoj uniji, ali njemačka kancelarka nipošto ne misli tako. Ona podsjeća da se i ti državni rashodi moraju provesti u proračunu svake države i da su tu sva pravila ostala ista: "To se mora provesti unutar postojećih propisa o gospodarskom rastu i stabilnosti. Naravno, tu se mogu koristiti instrumenti fleksibilnosti, ali unutar postojećih granica", izjavila je kancelarka Merkel. Ukratko: da investicijama, ali i državni deficit i državni dug moraju ostati u granicama iz Maastrichta.

Europska komisija bi već koncem siječnja trebala objaviti prijedlog, kako bi se taj investicijski fond trebao koristiti. Na to Junckera požuruje i predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz koji upozorava kako je Europljanima "dosadilo da najavljujemo nekakve projekte, a onda moramo reći da nemamo novaca za njih".

A popis želja zemalja Europske unije gdje bi željele potrošiti ovaj novac je veoma dug. U Bruxelles su stigle želje koje sežu od mostova na autocesti i dječjih vrtića pa do želje Velike Britanije da europskim novcem izgradi atomsku elektranu. Barem kod tog prijedloga su se već uzburkali europski duhovi koji to nipošto ne žele dopustiti.

I na koncu, nakon ovog "EU summita light" je svim akreditiranim novinarima stigla i poruka glasnogovornice Europske komisije kako će ovakvi susreti na vrhu i ubuduće trajati samo jedan dan. Ipak, nema malo diplomata u Bruxellesu koji ozbiljno sumnjaju da će predsjednik vijeća Tusk uspjeti provesti ovakve "mini-summite" i kad na dnevni redu dođu pitanja o kojima nipošto ne vlada ovolika sloga.