Salvini više nije najpopularniji desničar

U Palermu na Siciliji ove srijede (15.9.) je počelo suđenje koje se bavi i političkom prošlošću Mattea Salvinija, predsjednika desničarske populističke Lige. No nastavak postupka je odgođen za listopad.

Salvini je bio ministar unutarnjih poslova Italije od 2018. do 2019. u koalicijskoj vladi s ljevičarskim populističkim Pokretom pet zvijezda. U ljeto 2019. Salvini tjednima nije htio dozvoliti iskrcavanje 147 migranata na talijansku obalu s privatnog španjolskog spasilačkog broda Open Arms.

Državno odvjetništvo ga zato tereti za zatočenje migranata i zloupotrebu službenog položaja. Ako bude proglašen krivim, Salviniju prijeti kazna do 15 godina zatvora i zabrana obavljanja političkih dužnosti najmanje dvije godine. 

Ali malo je vjerojatno da će suci u Palermu otići tako daleko, jer je sličan sudski postupak protiv bivšeg ministra unutarnjih poslova okončan u svibnju u Cataniji, također na Siciliji. Tada, kao i u sadašnjem postupku, Salvini je tvrdio da nije djelovao sam, već́ u interesu zemlje zajedno sa cijelom tadašnjom Vladom desnih i lijevih populista.

Vlada premijera Contea zatvorila je sve luke za brodolomce. Čak ni brodu talijanske obalne straže koji je primio migrante na pučini danima nije bilo dozvoljen ulazak u luku. Državni odvjetnik želi kao svjedoke saslušati tadašnjeg Salvinijevog šefa, bivšeg premijera Contea i aktualnog ministra inozemnih poslova Luigija Di Maioa.

Salvini se ne osjeća krivim

Za Mattea Salvinija suđenje u Palermu nije baš tako loša stvar jer mu jamči pažnju - a Salvini je u modusu stalne predizborne kampanje. U mnogim dijelovima Italije za 3. listopada zakazani su lokalni izbori na kojima se desničarski populisti žele istaknuti svojim stavom protiv migranata i oštrom politikom na području unutarnje sigurnosti.

„Dođite na suđenje u Palermu 15. rujna. Branio sam Italiju i ponosan sam na to", rekao je Salvini u srpnju, pozdravljen aplauzom svojih pristaša u Bariju na jugu Italije.

Nakon završetka prvog suđenja u svibnju Salvini je jednoj radijskoj postaji rekao: „Ovo je divan dan, ne samo za mene i moju obitelj, već́ i za sve Talijane koji žele kontrolirano i pozitivno doseljavanje, a ne tisuće migranata u zemlji ovog post-covid ljeta."

Nakon što je Liga raskinula koaliciju u jesen 2019. migrantska politika u Italiji je donekle ublažena. Iako spasilački brodovi nevladinih organizacija i dalje imaju poteškoća s iskrcavanjem brodolomaca u talijanske luke, službeno nema blokade. Čim se neke članice EU-a prijave za preuzimanje migranata iz Italije, njima se dozvoli iskrcavanje na obalu.

Salvinija prestigla Giorgia Meloni

Međutim, Salvinija sada muče druge brige. Jer od ovog ljeta njegova Liga više nije najjača snaga u desničarskom nacionalnom taboru i bit će mu teže ostvariti njegov plan - da jednog dana postane premijer.

Sudeći po anketama, sada je najjača stranka Braća Italije. Vodi ju vrlo popularna Giorgia Meloni koja bi, da su danas izbori u Italiji, dobila 21 posto glasova, a Salvini 20 posto.

Stranka Braća Italije se smatra nacionalno-konzervativnom, ali je nastala 2012. godine iz jednog postfašističkog pokreta. Stranka, koja je prije dvije godine po anketama imala mršavih šest posto, odbacuje migracije, traži manje integracije u EU, mnogo novca iz Bruxellesa, ali za razliku od ranijih stranačkih programa - više ne želi napustiti EU.

Giorgia Meloni je danas relativno umjerena. Ona vodi jedinu stranku koja ne pripada Vladi nacionalnog jedinstva pa može oštro kritizirati mjere za suzbijanje korone i obvezno cijepljenje za neke grupe djelatnika i tako govoriti ono što je na duši mnogih Talijana.

Vlada u Rimu na čelu s bivšim predsjednikom Europske središnje banke Mariom Draghijem trebala bi izvesti Italiju iz korona-krize i povući što više sredstava iz fondova EU-a. Desničarska Liga i sada mala stranka Forza Italia na čelu sa Silviom Berlusconijem također podržavaju Draghijevu Vladu.

Desničarski populisti plus Berlusconi = većina

Meloni i Salvini su rivali u desničarskom taboru. Salvini je pod pritiskom jer mu se podrška glasača skoro prepolovila od posljednjih parlamentarnih izbora. On zato sada želi svojoj stranci priključiti Berlusconijevu stranku. Vać u dubokoj starosti i lošeg zdravlja 84-godišnji Berlusconi bi se mogao složiti s time - ako bi ga zauzvrat desničarski tabor podržao na predsjedničkim izborima sljedećeg proljeća.

Politički analitičari u Italiji računaju da bi bi trenutno dvije desničarske populističke stranke i Berlusconijeva stranka zajedno postigli uvjerljivu desničarsku većinu u parlamentu. To je novina u Italiji.

Međutim, novi izbori su trenutno malo vjerojatni. Ova legislativno razdoblje traje do lipnja 2023.

Autori Nino Galetti i Michael Feth iz talijanske podružnice njemačke zaklade Konrad Adenauer povezane s CDU-om smatraju da je malo vjerojatno da će stranke sada željeti nove izbore. Premijer Draghi je popularan.

„Točno je da unutar Vlade ima nesuglasica, ali do sada joj nije bila ugrožena stabilnost", ocjenjuju oni. Parlamentarni zastupnici također nisu za nove izbore, jer bi mnogi izgubili svoja mjesta u parlamentu. Poslije izborne reforme na sljedećim izborima dva doma parlamenta bit će smanjena s 945 na 600 mjesta.

Međutim, ako bi se nadstranački premijer Mario Draghi kandidirao na predsjedničkim izborima na proljeće, bit će teško izbjeći prijevremene izbore. Draghi se još nije odlučio.

Desničarski prijatelji u Europi

Dvoje desničarskih rivala Meloni i Salvini spremaju se za sve mogućnosti i traže saveznike. Meloni je prije deset dana gostovala na forumu o europskoj strategiji na slovenskom Bledu, čiji je domaćin bio slovenski premijer Janez Janša – Slovenija trenutno predsjeda EU-om.

U lipnju su Meloni i Salvini potpisali manifest „Unije europskih patriota" koji poziva na Europu „slobodnih nacija" i „mršaviji" EU. Potpisali su ga i desničarski stranački vođe iz Španjolske, Poljske (PiS), Mađarske (Fidesz) i Francuske (Nacionalna fronta). Klub desničarskih stranaka pozdravlja bespovratna sredstva iz Bruxellesa, ali odbacuje preveliku moć́ institucija EU-a.