Rusi utajili milijune maraka u BiH?

Privatizacija naftnog sektora u Republici Srpskoj (RS) izvršena je 2007. godine kada je ruska kompanija „Njeftegazinkor“ kupila većinski paket dionica u tri tvrtke: Rafineriji nafte u Brodu, ulja u Modriči i Petrolu. Ugovorom je definirana cijena od 230 milijuna maraka, a tadašnja Vlada RS promijenila je Zakon o privatizaciji kako bi se u realizaciju ugovora moglo ući direktnom pogodbom, bez tendera. Na čelu resornog ministarstva bio je Slobodan Puhalac, danas direktor GASRES-a, firme koja je osnovana kako bi vodila poslove plinoifikacije u Republici Srpskoj. Posao je propao, firma još radi.

Kako opstaje tvrtka s gubicima

U svakom slučaju ruski kapital koji je ušao u RS, odnosno u BiH, vjerojatno je brzo i izašao, s obzirom na to da je nestvarno, smatraju stručnjaci, da tvrtke posluju već nekoliko godina s višemilijunskim gubicima a da još rade.

„Imamo rezultat da je Nestro grupa naglo rasla i postala jedna od 400 najjačih kompanija u Europi. Prateći taj trend, postavlja se pitanje kako je moguće da roditelj postaje sve bogatiji, a kćerke firme sve siromašnije. Ja sam se pitao kako je moguće da Porezna uprava ne ispituje poslovanje, jer mi nije jasno kako je moguće da netko posluje, pravi gubitke i nastavlja raditi“, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović, koji je u nekoliko navrata radio analizu poslovanja Rafinerije u Brodu od njene privatizacije do danas.

Samo za brodsku rafineriju dug umanjen gotovo 30 puta

Što se tiče Porezne uprave RS, ona se konačno uključila u cijelu priču. Utvrđeno je da su kroz transakcije s određenim pravnim osobama utajeni milijuni maraka. Analitičari vjeruju da se radi o sličnom scenariju kao u „Biraču“, bivšoj tvornici glinice iz Zvornika koja je propala, a koju su svojevremeno kupili ulagači iz Litve.

Samo u brodskoj rafineriji utvrđene su obveze od gotovo 10 milijuna maraka, ali su naknadnim žalbama te obveze smanjenje na oko 300 tisuća maraka (!). Porezna uprava RS kontrolirala je poslovanje u razdoblju od 2005. do 2010. godine.

„Navedenom kontrolom utvrđena je obveza u iznosu od 9.798.198,73 КМ (Zapisnik o kontroli pod brojem 01/0303/490-1.160/10. Nalaganje obveza izvršeno po rješenju istog broja od 04.04.2011). Na navedeno Rješenje porezni obveznik ulaže žalbu. Odbor za rješavanje poreznih žalbi poništava rješenje Porezne uprave. U ponovljenom postupku rješenjem od 08.09.2011. godine naložena je obveza u iznosu od 342.171,14 КМ. Obveze plaćene“, priopćeno je iz Porezne uprave RS-a.

Optima grupa: “Sve obveze su podmirene“

Na što se konkretno žalba odnosi kada je obveza smanjena toliko puta, nismo saznali. Iz Optima grupe su nam odgovorili da kontrolirano razdoblje nije relevantno, jer su oni preuzeli naftni sektor 2007. godine. Također ističu da su sve obveze grupacije podmirene, uključujući i one Nestro grupacije prema svim subjektima u BiH i regiji, kao i obveza na temelju osobnih dohodaka i doprinosa za više od 2.000 zaposlenih.

„Postojeća dugovanja Nestro grupacije su dugovanja prema matičnom poduzeću a.d. Zarubežnjeft, te iste treba promatrati kao investicije od strane matične kompanije i njenog vlasnika, Ruske Federacije, usmjerene na planski razvoj naših poduzeća, naftnog sektora i privrede Republike Srpske i Bosne i Hercegovine“, odgovaraju za DW iz Optima grupe, ističući da dobit članica grupacije nije moguća prije završetka procesa revitalizacije naftnog sektora i modernizacije Rafinerije u Brodu. „U Rafineriju je do sada uloženo više od 525 milijuna maraka. Iz revizorskih izvještaja na koje se pozivate vidljivo je da Rafinerija nafte Brod svaku godinu poslovanja u kontinuitetu završava s manjim gubitkom u odnosu na prethodnu poslovnu godinu“, kažu u Optima grupi.

Povlašteni i oni drugi

Ekonomisti su i ranije upozoravali na sumnjivo poslovanje ovih kompanija u smislu iznošenja novca izvan BiH, ali i tzv. burazerske ekonomije, gdje netko ima sve privilegije, a netko tu privilegiju nema. Ekonomistica Svetlana Cenić koja je od početka, od privatizacije naftnog sektora, upozoravala na štetnost tih ugovora, podsjeća da je Vlada RS „očistila“ sva dugovanja prije prodaje, ali da se nisu poštivale odredbe ugovora. I to je samo vrh ledenog brijega, kaže Cenić.

„ Zašto je formirana posebna firma, a Rafinerija je radila samo uslužnu preradu? Hipoteka se stavljala na Rafineriju, a profit iznosio preko Optime. I zašto su kamate kojima se teretila Rafinerija za dug daleko veće od kamata po kojima je banka dala kredit?“, pita Cenić navodeći da se drugim firmama ne priznaje dio koji ulažu u daljnje investiranje prilikom obračuna poreza, pa zašto bi to radili u slučaju Optima grupe.

Činjenica je da Rafinerija ima akumulirani dug od preko pola milijuna maraka. Međutim pozivanje na investicije ne može biti razlog zašto nema profita, kaže Cenić, navodeći da očigledno neki imaju privilegirani položaj: „ Što se podrazumijeva pod investicijama? Nisu ispunjeni ni osnovni EU standardi kada je riječ o zagađenju u Brodu. Jesu li investicije pumpe? Onda i trgovačkim lancima treba priznati svaku novu trgovinu ili bankama filijalu. Ne priznaju nikome, jer su to ukinuli izmjenom zakona. Ne priznaju ni rezervaciju na zadržana sredstva na osnovu ugovorenog garantnog roka! Očigledno to može samo Nestro“.

Investiranje s ciljem stvaranja gubitka?

Porezna uprava RS-a obavila je kontrolu nepodmirenih obveza u Nestro Petrolu, Rafineriji nafte Brod, Rafineriji ulja Modriča i Optima grupi. Najveća dugovanja imala je Rafinerija u Brodu od gotovo 10 milijuna maraka, ali je na kraju nakon žalbi taj dug smanjen na nešto više od 300 tisuća maraka. On je u cijelosti podmiren, kao i obveze za druge kompanije.

„Očigledno je da je dug koji Rafinerija ima prešao dva puta njenu osnovnu vrijednost. Samo se potvrdilo da se transfernim cijenama vrši prelijevanje dobiti u Nestro grupu. Mi smo idealna zemlja u koju treba doći, investirati i taj novac iznijeti „van“, a nakon toga nastaviti izvlačiti ne samo dobit već i supstancu kao što je to rađeno u slučaju Birača. Koji je smisao stranog investitora da dolazi u zemlju kako bi stvarao gubitak“, pita Zoran Pavlović.