Rizičan postupak zabrane NPD-a

Njemačka u 90-tim godinama: podmetanje požara u azilantske domove i kuće u kojima žive stranci. Mržnja prema strancima je svuda. Rostock i Hoyerswerda, Solingen i Mölln postaju sinonimi pogroma i krvoločnosti. Ljudi zaista umiru - u zapaljenim stanovima, pretučeni na smrt od strane desničarskih ekstremista. Pod dojmom ovih ekscesa, zasnovanih na mržnji prema strancima, Savezna vlada, Bundestag i Bundesrat podnijeli su Ustavnom sudu zahtjev da se zabrani rad Nacionaldemokratske stranke Njemačke (NPD).

NPD je prema uvjerenju ove tri institucije duhovni podstrekač požara. Stranka, koja želi potkopati i uništiti demokratsku pravnu državu. A onda slijedi ova blamaža: suci su 2003. godine obustavili postupak i prije nego što je zaista počeo. Razlog: tvrdnje o protuustavnom djelovanju NPD-a bazirane su najvećim dijelom na informacijama osoba iz te stranke koje je Služba za zaštitu ustavnog poretka pridobila za suradnju s njom.

Obrazloženje sudaca Ustavnog suda je nedvosmisleno: "Državna prisutnost u vodstvu jedne stranke neizbježno utječe na njezino donošenje odluka i aktivnosti." Kao posljedica toga korektan postupak u skladu s pravnom državom je nemoguć. To bi u drugom pokušaju, koji počinje u utorak (1.3.2016.) usmenom raspravom, trebalo biti drugačije.

Na oko 250 stranica podnesenog zahtjeva za ukidanje NPD-a se navodi: "Najkasnije od 6. prosinca 2012. godine su prema zaključku donesenom na konferenciji ministara unutarnjih poslova prekinute informantske veze sa svim izvorima informacija na vodećoj razini NPD-a." Riječ je o konferenciji na kojoj su ministri unutarnjih poslova 16 njemačkih saveznih zemalja, nakon duge rasprave, zaključili da drugi put podnesu zahtjev za zabranom rada NPD-u. Nakon toga je prošla godina dana prije nego je Bundesrat podnio zahtjev Ustavnom sudu. Njemačka vlada i Bundestag ovaj put nisu sudjelovali u tome. Oni su doduše pozdravili ovu inicijativu njemačkih saveznih zemalja, ali su očito sumnjali u uspjeh zahtjeva za zabranom rada NPD-a.

Moguć neuspjeh

Ove sumnje su u međuvremenu vjerojatno još veće nego prije dvije godine. Jer od tada je NPD dodatno izgubio na značenju. U Saskoj su na izborima 2014. godine izgubili mjesta u parlamentu. Time su izgubili državni novac u milijunskim iznosima. Samo još u Mecklenburg-Vorpommenu postoji u parlamentu Klub zastupnika NPD-a koji ima pet zastupnika. U Bundestag ova stranka nije još nikad ušla.

Čini se da je prijetnja koju NPD predstavlja za njemačku demokraciju, koja postoji desetljećima, ipak zaista mala. Unatoč tome njemačke savezne zemlje u svom zahtjevu za zabranom rada ove stranke navode da NPD želi "potpuno odstraniti slobodarski demokratski osnovni poredak". To se, kako navode, može vidjeti još od 1964. godine kada je stranka osnovana. Njezina programska bliskost s nacionalsocijalističkim načinom mišljenja mogla se još tada prepoznati.

Direktna povezanost s NSU-om jedva dokaziva

NPD-u se zacijelo sviđa sve primjetnija mržnja prema strancima tijekom izbjegličke krize, ali ga se za takav razvoj situacije u ovom postupku ne može direktno okriviti. Za to su granice između NPD-a, pokreta Pegida, koji je neprijateljski prema islamu, pa i Alternative za Njemačku previše nejasne. Osim toga postupak za izricanje zabrane rada NPD-a je podnesen kada u Njemačku još uvijek nisu skoro svakog tjedna gorjeli izbjeglički domovi.

Povod za drugi postupak za zabranu NPD-a bio je u konačnici otkrivanje desno-ekstremističke skupine Nacionalsocijalističko podzemlje (NSU) i zaprepaštenje zbog deset ubojstava koja je počinila ta skupina. To da u osobi Ralfa Wohllebena na optuženičkoj klupi u Münchenu sjedi bivši funkcionar NPD-a je jedna stvar. Druga je mnogo teža, a to je da se na osnovi toga dokaže izravna veza između te stranke i terorističke skupine. Nakon skoro tri godine, koliko traje suđenje skupini NSU, za to ne postoje uvjerljivi argumenti.

Doima se skoro paradoksalnim: NPD mora strahovati za svoju egzistenciju u jednom trenutku u kojem ga birači masovno napuštaju. K tomu dolaze i unutarstranačka neslaganja koja su dovela do brojnih promjena na vrhu te stranke. Na internetskoj stranici stranke se naravno predstavljaju borbeno: "NPD se brani!" stoji velikim slovima na početnoj stranici. Pored toga je naslikana božica pravde Justitia. Ona u lijevoj ruci drži vagu, u desnoj mač.

Gdje su granice slobode mišljenja?

Nakon nekoliko sekundi se slika mijenja automatski: "Brod je pun - zaustavimo poplavu azilanata!". To je čisti NPD. No to je parola koju su odavno preuzeli i drugi. "Aktivno-borbeno i agresivno djelovanje NPD-a", o kojem se govori u zahtjevu za zabranom rada ove stranke, to sigurno nije. Ovakve izjave pripadaju u područje dopuštene slobode izražavanja. No ukoliko NPD bude zaista proglašen strankom, koja djeluje protivno Ustavu, ostaje mu još uvijek mogućnost procesa pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu. Uvjeti koje neka stranka mora ispuniti da bi na ovom Sudu bilo zabranjeno njezino djelovanje su posebno strogi.