Rimljani bili znatno duže u Germaniji?

Bitka u Teutoburškoj šumi, čija se 2000. obljetnica slavila prošle godine, ubraja se među najomiljenije događaje u svjetskoj povijesti pod rubrikom i razmišljanjima „što bi bilo, kad bi bilo… i da su tada, 9. godine sjeverno od Teutoburške šume pobijedili Rimljani, a ne Germani. Da li bi na područjima današnji njemačke stanovnici jeli tjesteninu i govorili talijanski?

Poznat je tijek povijesti, ali danas znamo da bitka u Teutoburškoj šumi nije bila posljednja prilika da se promijeni tijek povijesti i odnosa između Germana i Rimljana. Arheolozi i povjesničari predstavili su u blizini Northeima javnosti senzacionalne nalaze, koji su otkriveni u posljednje dvije godine na jugozapadnom dijelu gorja Harz.

U šumi nedaleko od današnje autoceste A7, nešto južnije od odmorišta Seesen, gdje danas turisti i profesionalni vozači mogu odahnuti, znanstvenici su na površini od nekoliko hektara pronašli ostatke bitke, koja se morala dogoditi 235 godine poslije Krista. Za razliku od bitke kod Teutoburške šume, u ovoj borbi rimske kohorte su pobijedile germanske snage. Znanstvenici dolaze do tog zaključka zato što nema naznaka za pljačke rimskih vojnika.

Novi nalazi

Nalazi ukazuju da su Rimljani bili moderno opremljeni. Pronađeno je 150 zahrđalih, ali u međuvremenu ispoliranih projektila, među njima i streljivo za katapulte koje je letjelo i do 80 metara i moglo probiti jedan i pol milimetar čelika. Otkriveni su i čavli koji su se koristili na rimskim kolima, što govori da su i Germani imali puteve, na kojima se moglo koristiti kolima. „Koristili su put kojim danas vodi autocesta A7“, potvrđuje Michael Meyer sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu.

Osim toga, otkrivene su sjekire, velike lopate, kovanice, različiti dijelovi opreme konja. Budući da nisu otkriveni mačevi kao kod bitke u Teutoburškoj šumi, stručnjaci zaključuju da nije došlo do bobre prsa o prsa, već da se 235 godine koristilo oružje za borbu na distancu. „U dva stoljeća, koliko je prošlo od borbe u Teutoburškoj šumi i Germani su savladali tehniku korištenja luka i strijele“.

Nove spoznaje o Rimljanima u Germaniji

Otkuda rimske kohorte tako kasno po Njemačkoj? Koliko je stara ovakva spoznaja? „Nije ništa novo, da su rimske postrojbe prolazile germanskim područjem i u trećem stoljeću“, kaže Michael Meyer. Rimski povjesničar Herodian pisao je o tome u životopisima rimskih careva, u „Historiji Augusti“. Do sada je znanost manje rimske pohode iza granice (Limesa) tumačila kao osvetu za pljačku germanskih snaga. „Međutim, snaga i udaljenost rimskih postrojbi na stotine kilometara sjevernije od rimskog carstva, nešto je novo“, ističe Meyer. Spoznaje iz najnovijeg nalaza na Harzu, daje povoda da se izvori iz Antike moraju uzeti ozbiljnije nego što je to do sada bio slučaj.

Günther Moosbauer, stručnjak za vanjske provincije Rimskog carstva smatra da su pobijeni argumenti svih onih znanstvenika, koji su mnoga desetljeća sve povijesne dokumente o kasnorimskim provincijama u Barbaricumu nastojali ukloniti iz znanstvenih istraživanja. Na upit, da li je bilo sličnih pitanja oko prijepornih slučajeva izvora koje je trebalo u svjetlu nalaza nanovo ocijeniti, Moosbauer odgovara, kako se prisjeća ratova Markomana i ciljeva koje je slijedio Mark Aurelije. Naznake koje daje „Historia Augusta“, zbirka životopisa tridesetak rimskih careva, donosi da je Mark Aurelije u drugoj polovici drugog stoljeća Rimskom carstvu htio pripojiti dvije nove provincije, koje su se nalazile sjeverno do Dunava. U to međutim, sumnja historiografija. „Naišli smo na rimske utvrde i castrume u Slovačkoj, koje možemo promatrati kao početak provincijalizacije“, uzvraća Moosbauer skepticima.

Pozadina bitke još nejasna

Unatoč dragocjenim nalazima, pozadina bitke kod vrha Harza je nejasna. Stručnjaci smatraju da su se Rimljani nalazili u fazi povlačenja te da su posjedovali daleko više prostora prema sjeveru te da su ih Germani dočekali u jednom tjesnacu. Zapovjednik Rimljana je bio Maksimus Traks. Vojnici su svojeg vojskovođu neposredno pred Rajnom izabrali za rimskog cara, nakon što su ubili njegova pretkodnika, Aleksandra Severusa. Možda je Severus rimskim legionarima bio previše neodlučan u borbi protiv Germana. Senat u Rimu naknadno je prihvatio imenovanje novog cara. Nakon bitaka koje su vodili najprije Varus, pa zatim Traks, između Germana i Rimljana u sportskom riječniku, rezultat je jedan prema jedan. Bit će zanimljivo kada se otkriju neki novi nalazi i da li ćemo doći do novih spoznaja i možda promjena povijesnih rezultata.

Autor: Alen Legović (agencije)

Od. ured.: S. Matić