Restrukturiranje hrvatskih brodogradilišta

Shodno pravilima Europske unije od ove su godine nestale klasične subvencije, a zamjenjuju ih državne potpore na koje imaju pravo samo brodogradilišta koja su u programu restrukturiranja. Hrvatska brodogradilišta, u kojima je zaposleno više od 17 tisuća radnika i koja ostvaruju 12-15 posto izvoza, bez subvencija teško da će preživjeti na europskom i svjetskom tržištu. Ilustracije radi - u dosadašnju sanaciju brodogradilišta država je uložila oko 20 milijardi kuna, no kako ističe ministar gospodarstva Branko Vukelić, ovim planom sanacije navozi bi napokon trebali stati na svoje noge:

"Da ćemo doći do toga da kroz naredne godine provođenjem programa restrukturiranja dođemo u situaciju da naša brodogradilišta posluju ali bez gubitaka, dakle i bez direktnih subvencija države."

Hrvatsku brodogradnju opterećuje višak zaposlenih, tehnološko zaostajanje za konkurencijom ali i dospjele obveze od oko osam i pol milijardi kuna. Istovremeno brodari imaju narudžbe za izradu 65 brodova, što im jamči pune navoze do 2010. godine. No, koliko će država morati investirati kako bi sačuvala svih pet brodogradilišta - riječki 3.maj, Kraljevicu, Brodotrogir, Brodosplit ali i pulski Uljanik koji je jedini prošao restrukturiranje ali bi bez državnih potpora, kako tvrdi predsjednik Uprave Anton Brajković, zapao u teškoće za pet do sedam mjeseci, nitko ne želi govoriti. Potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo Damir Polančec tvrdi da je zasad takve procjene gotovo nemoguće davati:

"Ne želim govoriti o ukupnim brojevima, dakle, ukupnim obvezama koje bi država preuzela na sebe jer se jedan dio od tih obveza odnosi, između ostalog, i na planirana buduća ulaganja."

Hrvatsku brodogradnju uz sve probleme, potresaju i afere nezakonitog i upitnog poslovanja. Nedavno je završen stečaj riječkog Viktora Lenca, kojemu je još Račanova vlada pokušavala pomoći milijunskim državnim jamstvima za kredite. Gospodarski strateg SDP-a Ljubo Jurčić smatra kako se sa stečajem kasni:

"Ako se sad kaže da je to bio jedan politički projekt one vlade, onda isto tako ova Vlada koristila ovo za svoje političke poene ali je propustila dvije godine i napravila dodatne troškove da riješi taj problem koji je bio rješiv 2004. godine, u prvoj polovici te godine."

Viktor Lenac sada su preuzeli Uljanik i Brodosplit. Ali upravo je splitski škver zbog dvojbenih ugovora nedavno "olakšan" za preko šest milijuna eura. Dok ta afera tek čeka svoj sudski epilog, predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić iskoristila je nesnalaženje predsjednika Nadzornog odbora u Brodosplitu, ministra Branka Vukelića, da postavi pitanje sjedenja članova Vlade u nadzornim odborima državnih tvrtki:

"Koje su zapravo mjere protiv klijentelizma. Spremni smo sa svojim partnerima promijeniti rok od 30 dana, ako je Vladi prekratak. Ali svakako inzistirati da predsjednici nadzornih odbora više ne budu ministri. Ne samo zbog upitne kompetencije već i zbog činjenice da su neki od njih u brojnim nadzornim odborima."

Premijer Ivo Sanader, kao koalicijski partner HSLS-a, ne odbacuje taj prijedlog ali i upozorava kako su problemi na navozima i financijski i kadrovski preveliki da bi ih se rješavalo drastičnim rezovima:

"Nema tog čarobnog štapića koji nešto može riješiti preko noći."

Sindikati strahuju, upozorava Ivan Hrangek, kako će cijeli proces restrukturiranja rezultirati gubitkom tisuće radnih mjesta:

"Oni koji su napravili ovakve dugove, moraju odgovarati. Ako ne budu odgovarali, opet će biti isto. Mi smo nezadovoljni i tražimo odgovornost."

Socijalni šokovi zbog otpuštanja radnika, uzvraćaju iz Vlade i uprava brodogradilišta, izbjegli bi se premještanjem radnika u djelatnosti što se privatiziraju, razvoj novih radnih mjesta ili mjerama poticajnog odlaska u mirovinu. Procjenjuje se kako će za restrukturiranje hrvatske brodogradnje valjati izdvojiti oko milijardu eura. Ali vlada je, ističe premijer Sanader, odlučna sačuvati brodogradnju ne samo kao dijela domaće proizvodne tradicije nego i zato jer je brodogradnja važan hrvatski izvoznik.