Reljić: "Potreban je novi europski sigurnosni poredak"

Deutsche Welle: U posljednje vrijeme sve češće se priča o novom Hladnom ratu. Njemačka kancelarka Angela Merkel oštro je kritizirala Putina i upozorila u kontekstu ukrajinske krize na širenje konflikta i porast zone ruskog utjecaja: "Ne radi se samo o Ukrajini, već i o Moldaviji, Gruziji, ako se tako nastavi mora se to pitanje postaviti i kod Srbije i drugih zapadnobalkanskih zemalja." U povjerljivim dokumentima Njemačkog ministarstva vanjskih poslova koji su dospjeli u javnost spominje se i da Rusija zemljama zapadnog Balkana pridaje veliku stratešku važnost. Kako Vi procjenjujete ta upozorenja?

Dušan Reljić: Upozorenja se uvijek moraju shvatiti ozbiljno, posebice kada iza njih stoje vlade. Ipak smatram da nije prisutna stvarna opasnost ili mogućnost da Rusija izvrši politički ili čak vojni pritisak na zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije i Albaniju. U prilog toj tezi govore dvije činjenice. U Srbiji i drugim zemljama regije ne postoji niti jedna stranka koja se protivi članstvu svoje zemlje u Europskoj uniji. I kao drugo: nakon kraja Hladnog rata na potezu između Baltika i Crnog mora nastao je lanac zemalja koje su članice NATO-a. Zbog toga je Rusiji i nemoguća projekcija vojne moći do Jadrana. U samoj toj regiji, takozvanom Zapadnom Balkanu, u NATO su ušle tri zemlje: Slovenija, Hrvatska i Albanija. Srbija u dogledno vrijeme vjerojatno neće postati članica NATO-a, rane još nisu zacijelile nakon NATO-ovog napada na Srbiju 1999. godine. Samo oko 12 posto stanovništva pozdravilo bi ulazak Srbije u NATO, oko 70 posto ih je protiv. Ako se građane pita jesu li za ulazak u Europsku uniju, onda to podržava većina. S obzirom na to smatram da ne postoje ni političke a niti vojno-političke pretpostavke za pojačani ruski utjecaj.

Prema mišljenju promatrača Moskva pokušava Srbiju jače vezati za sebe isporukama plina, tijesnom vojnom suradnjom i velikim investicijama. Sličnu taktiku provodi i u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Vidite li i Vi to tako?

Brojke i činjenice ne potkrepljuju takvu teoriju. Najvažniji trgovinski partneri ove regije su Njemačka i Italija. Rusija je najveći energetski liferant, ali svaki plinovod ima dva kraja - znači, postoji uzajamna ovisnost. I kod plinovoda Južni tok radi se o projektu u kojemu su na jednom kraju članice EU-a - dakle, Italija, Slovenija, Hrvatska, Mađarska, Rumunjska, Bugarska - zainteresirane za njegovu izgradnju. I neke zemlje Zapadnog Balkana poput Bosne i Hercegovine, Srbije, Kosova i Makedonije su za njega zainteresirane, ali prije svega se nadaju da će ubirati prihode od tranzita. Zaključak da Rusija preko energetske politike želi ove zemlje na neki način vezati za sebe kosi se s činjenicama.

Vjerujete li da će Moskva pokušati spriječiti pristupne kandidatkinje i aspirante za ulazak u EU na njihovom putu u eurointegracije?

Ne, Moskva nema niti toliki utjecaj, niti to želi. Ali Rusija će pokušati, kako god bude mogla, spriječiti da na primjer Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora pristupe NATO-savezu. Kada već govorimo o mogućnostima destabilizacije ove regije, moramo, međutim, malo bolje razmotriti gospodarsku situaciju u kojoj se ona nalazi. S obzirom da dvije trećine svoje trgovine obavlja s Europskom unijom, teško je pogađaju financijska i dužnička kriza Unije. Od 2009. godine ova regija praktički ne bilježi gospodarski rast, nema investicija Zapada, a sve manje novca u svoju domovinu šalju i gastarbajteri. Zbog toga države ovoga prostora traže nove trgovinske i investicijske partnere. Tu je zanimljiva Kina, zanimljive su i arapske države, Turska i - Rusija.

Koliko su odnosi između Rusije i Zapada stvarno loši? Imaju li Europa i svijet uopće neko sredstvo kojim bi se mogli suprotstaviti ruskim ekspanzionističkim težnjama? Izolacija Putina očito ne bi donijela rješenje sukoba...

U usporedbi sa stanjem koje je postojalo prije pada Berlinskog zida, sada doista vlada sasvim nova geopolitička situacija. I Rusija je možda u istočnoj Europi, za istočnoeuropske zemlje, problem, ali ja u ovom trenutku ne vidim da ona predstavlja prijetnju zapadnoj Europi. Vidimo, međutim, da južno od EU-a, na Sredozemlju, i istočno od EU-a, u Ukrajini, gori. I zato u Europskoj uniji vlada bojazan da bi jug Europe ponovno mogao zahvatiti požar kako što je to bilo za vrijeme rata na prostoru bivše Jugoslavije. U tom smislu je uspostava novog sigurnosnog poretka u Europi sigurno jedna od važnih zadaća za budućnost, a ona može biti odrađena samo zajedno s Rusijom i SAD-om. Kada bi se dozvolilo da se konflikt u istočnoj Europi još više produbi, to bi dugoročno doista nanijelo veliku štetu Europi.

Politolog i novinar Dušan Reljić vodi briselski ured njemačke Zaklade za znanost i politiku (Stiftung Wissenschaft und Politik).