Reakcije njemačkih medija na samoubojstvo Praljka

„Hrvatski mediji javljaju smrt ratnog zločinca Praljka", naslovljava Spiegel Online koji tek, iz nedostatka potvrde suda u Haagu i satima nakon incidenta, prenosi vijest hrvatske novinske agencije HINA. Iz životopisa generala Praljka Der Spiegel tek sažima kako je „za vrijeme rata u Bosni (1992.-1995.) bio vojni zapovjednik bosanskih Hrvata. On od 2004. sjedi u ćeliji suda UN-a za ratne zločine u Scheveningenu. Praljak se sam predao sudu UN-a nedugo nakon što je sud objavio optužbu protiv njega. Čovjek s bijelo-sivom bujnom kosom i bradom je izjavio kako je nevin. To je ponovio i nakon potvrđivanja presude na 20 godina zatvora ove srijede: 'Slobodan Praljak nije ratni zločinac. Odbijam optužbe' prije nego što je popio neku tekućinu."

Nakon što autor članka podsjeća kako je on zajedno s drugim čelnicima bosanskih Hrvata optužen za teške ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, ukratko sažima životopis Praljka: „Bosanski Hrvat je prema navodima suda UN-a isprva obnašao visoku dužnost u hrvatskom Ministarstvu obrane i u ratu onda postaje zapovjednik oružanih snaga samozvane mini-države Herceg-Bosne. U toj funkciji je bio obaviješten o sustavnim ratnim zločinima protiv muslimanskog stanovništva, procijenio je Sud. U to spadaju i pogubljenja i progoni."

Zbog šutnje službenika Suda u Haagu je i Süddeutsche Zeitung pod naslovom „General osuđen pred sudom UN-a umire nakon što je uzeo otrov" mogao tek navesti kako je Slobodan Praljak „prema navodima agencija preminuo u jednoj bolnici u Haagu" i uglavnom ponavlja iste informacije njemačkih agencija. Švicarski list na njemačkom Neue Zürcher Zeitung također odmah objavljuje članak dopisnika Andreasa Ernsta naslovljen „Hrvatski ratni zločinac počinio samoubojstvo nakon objavljivanja presude u Haagu."

Osim što navodi zločine zbog kojih je osuđen, ovaj dopisnik podsjeća kako je „Praljak imao i veoma važnu funkciju poveznice s hrvatskom vladom u Zagrebu. Jer iza stvaranja 'Herceg-Bosne' je stajala namjera kasnijeg udruživanja s 'maticom' u Veliku Hrvatsku. Tadašnji predsjednik države Franjo Tuđman je podržavao bosanske Hrvate novcem i oružjem. Optužba mu dodjeljuje, zajedno sa hrvatskim vojnim zapovjednikom Jankom Bobetkom i ministrom obrane Gojkom Šuškom, važnu ulogu u tom naumu."

Dopisnik NZZ završava članak informacijom iz sela Ahmića „koje je za vrijeme rata bilo poprište pokolja u kojem je oko stotinu žena, djece i staraca bilo ubijeno od strane jedinica bosanskih Hrvata. Jedna žena je tamo predstavu koja se odvija u Haagu smatrala neizdrživom: 'To je sramota', kaže Enisa Ahmić 'kako se ovaj 'heroj' sada postavlja. Umjesto da pije otrov, bolje da je imao hrabrosti pogledati istinu u oči i priznati svoju krivicu", objavljuje internetska stranica NZZ.

aš