1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ravnopravnost spolova – samo na papiru

14. svibnja 2011

Zemlje jugoistočne Europe teže izgrađuju ravnopravnost spolova u društvu, jer imaju nestabilnu političku i ekonomsku situaciju, rečeno je na dvodnevnoj konferenciji o ravnopravnosti spolova u Berlinu.

https://p.dw.com/p/11FhY
Još uvijek iznimke - žene na rukovodećim funkcijama
Još uvijek iznimke - žene na rukovodećim funkcijamaFoto: picture-alliance/dpa

U zemljama jugoistočne Europe postoje razne ženske organizacije i ženski lobi koji se zalaže za uvođenje europskih normi za ravnopravnost spolova, pokušavajući napraviti određene promjene i zakone. Međutim ti zakoni ne koriste osobito običnim ženama, jer one imaju druge probleme uglavnom ekonomske i socijalne prirode, istakla je na konferenciji o ravnopravnosti spolova Andrea Špehar, politologinja iz Zagreba koja trenutno radi na Univerzitetu u Geteborgu.

Zbog velikih regionalnih razlika na Balkanu, posebno su ugrožene žene sa sela koje zbog poštivanja tradicije i starih običaja nemaju mogućnost izbora za razliku od žena koje žive u većim gradovima. Njihov život je urbaniji, one su obrazovanije i imaju bolje šanse da izgrade poslovnu karijeru, kaže Andrea Špehar. Ona napominje da ”se sve političke strukture i institucije moraju promijeniti da bi ravnopravnost polova mogla imati nekog uticaja na život ljudi. Najveća greška u svemu su baš političari i birokrati, jer su korumpirani, tako da ljudi vrlo teško ostvaruju i ona prava koja imaju.”

Polovina diplomiranih ljudi su žene

Problem zemalja jugoistočne Europe je i taj što ne postoji javna rasprava o ravnopravnosti polova, smatra Špehar. Zbog toga se o ovoj temi mora diskutirati, a ne se samo donositi zakoni o kojim većina ljudi nije informirana, naglašava sociologinja iz Zagreba.

Ponekad je rješenje - uvođenje kvota za žene
Ponekad je rješenje - uvođenje kvota za ženeFoto: picture-alliance / Tobias Kleinschmidt

Pobornica za ženska prava iz Srbije Zorica Mršević smatra da muškarci nikada neće reći da su protiv rodne ravnopravnosti sve dok se to svodi na apstraktne izjave i stvari. Međutim, kada se problem konkretizira tako što neki od muškaraca ženama moraju ustupiti svoja mjesta i funkcije, onda i odnos muškaraca prema ženama poprima potpuno drugi oblik.

Zorica Mršević objašnjava: ”Onda počinju razni podmukli načini diskreditacije i kompromitiranja žena koje se nalaze na sceni. Prvo se općenito kaže ”mi nemamo žena”, što je potpuna besmislica. Matematički se može dokazati da ima vrlo mnogo žena koje su stručne u svim ovim zemljama. I to je jedno od naslijeđa komunizma: da su oko polovine svih diplomiranih ljudi – žene.”

Kosovo prednjači na Balkanu

Zorica Mršević smatra da je u vezi s ovim pitanjem uz Sloveniju, najveći iskorak na jugoistoku Evrope napravilo Kosovo. Uvođenje brojnih institucionalnih mehanizama s jedne strane, te određivanje kvote od 30% za žene u Parlamentu Kosova s druge strane, postignuto je samo zahavljujući snažnoj pristnostii struktura Međunarodne zajednice, ocjenjuje Mršević. Po njenom mišljenju je ”problem i sa onim zemljama koje nisu bile dijelovi bivše Jugoslavije.

Rumunjska i Bugarska su postale članice Evropske unije, a u razvoju mehanizama za ostvarenje ravnopravnosti spolova su vrlo rudimentarni. Jenako tako i Mađarska. Mi svi mislimo da u Mađarskoj stvari divno stoje, jer vidimo da imaju viši opći standard življenja, ali rodne ravnopravnosti, bar što se tiče tog institucionalnog nivoa, ima čak puno manje nego u bilo kojoj balkanskoj zemlji”, naglašava Mršević.

Autorica: Selma Filipović
Odg. ur.: Z. Arbutina