Ratni zločinci žele u Skupštinu Srbije

„Život Dragana Vasiljkovića vjerovatno nikada nije bio jednoličan. Često je bio krvav. Srbin je kao tinejdžer napustio domovinu i odselio u Australiju. Tamo je postigao  karijeru u vojsci, postao učitelj golfa, plovio preko oceana svojom jahtom, proveo je neko vrijeme u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Latinskoj Americi i Africi. Vasiljković kaže kako je na Crnom kontinentu radio u "sektoru sigurnosti", što zvuči kao ljepši izraz njegovog djelovanja kao plaćenik" piše Tages-Anzeiger.

„Onda je došla 1991., višenacionalna Jugoslavija je bila pred raspadom i na zračnu luku hrvatskog grada Rijeke je sletjeo jedan jednomotorni zrakoplov. Za upravljačem je sjedio Dragan Vasiljković, pohitao je iz SAD kako bi pobunjenim Srbima pomogao spriječiti neovisnost Hrvatske. Od onda se Vasiljković nazvao "Kapetan Dragan", postao je heroj stripa – i počinio je ratne zločine. Žrtve su mu bili hrvatski civili i njemački novinar Egon Scotland koji je izvještavao za 'Süddeutsche Zeitung'. Zbog toga je Vasiljkovića hrvatski sud osudio na 15 godina zatvora. Koncem ožujka je ratni zločinac pušten iz zatvora i protjeran u Srbiju“, podsjeća švicarski list.

„Sada se upeo ući u parlament Srbije. Trenutno taj 61-godišnjak sakuplja potpise za kandidaturu, a izbori se održavaju 21. lipnja. Kao predstavnik naroda se želi založiti za prava 'uhićenih Srba' u Hrvatskoj, Kosovu i u Crnoj Gori, kaže Vasiljković. Osim toga je krajnje vrijeme da nadležni puste na slobodu ubojice prozapadnog premijera Zorana Đinđića. Vasiljković ih zove herojima. Srpski oporbeni političari te izjave osuđuju kao 'besramne i nemoralne'", piše u tekstu kojeg je za švicarski list napisao Enver Robeli.

Šešelj – miljenik Srba

„Vojislav Šešelj je također najavio svoju ponovnu kandidaturu. Velikosrpski nacionalist kojeg poznaje čitav Balkanu je 2018. Haški tribunal osudio na deset godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti. Obzirom kako je kazna bila kraća od vremena provedenog u istražnom pritvoru, huškač više nije morao iza rešetaka nego je mogao nastaviti svoju političku karijeru u beogradskom parlamentu. Prema zakonu, zastupnici gube mandat ako su osuđeni na više od šest mjeseci zatvora. Ali za Šešelja je i pravosuđe i čelništvo Srbije zatvorilo oba oka. Ratni zločinac i šef male Radikalne stranke je sveprisutan u medijima, može nijekati genocid u Srebrenici i javno predstavljati svoje knjige vulgarnih naslova i uvredljivom prozom. (...) Šešelj je objavio preko 100 knjiga i po povratku iz Den Haaga očito savladao i svoj rak debelog crijeva“, piše Tages-Anzeiger.

„Svoju kandidaturu ovih dana priprema i umirovljeni general  Božidar Delić, Šešeljev stranački prijatelj. I Delić je do sad sjedio u parlamentu, makar za zaštitnike ljudskih prava u Srbiji nema nikakve sumnje kako je on počinio ratne zločine u Kosovu. Prema beogradskom Fondu za humanitarno pravo, tijekom rata 1999. Delićeve jedinice su u osam sela u Kosovu ubile 885 albanskih civila. Uprkos neospornim dokazima, vjerojatni masovni ubojica ne mora strahovati da bi odvjetništvo Srbije moglo podići optužnicu.“

„Zločince slave kao heroje"

Švicarski list se poziva na istraživačku platformu Birn koji navodi još dva političara za koje se tvrdi kako su "prijetili i ucjenjivali svjedoke ratnih zločina. Za njima je raspisana i potjernica organizacije koja je nasljednica sad raspuštenog tribunala UN za bivšu Jugoslaviju, ali Beograd odbija njihovo izručenje Hagu. Još dva kandidata za parlament povezana su sa ratnim zločinima u Bosni, odnosno u Kosovu."

„Dok pravosuđe ne čini ništa, zločinci se slave kao heroji“, piše Tages-Anzeiger. „Ministarstvo obrane upriličuje promocije knjiga ratnih zločinaca – jedan od njih se čak ističe kao uzor budućim časnicima Srbije, jednom je smio kao gost predavati i na vojnoj akademiji", konstatira švicarski list.

„S Aleksandrom Vučićem na čelu, u Srbiji raste naraštaj koji nema pojima o povijesti. Borci za ljudska prava, Europska unija i sad članovi američkog Kongresa prosvjeduju protiv takve revizije povijesti. Ali njihove pozive nitko ne sluša", piše na kraju članka Envera Robelija za ciriški list „Tages-Anzeiger".

Pripremila Dijana Roščić