Proljetni summit EU-a o posljedicama gospodarske krize

Posljedice recesije u Europskoj uniji sve su teže. Zbog financijske i gospodarske krize mogli bi uslijediti masovna nezaposlenost i pad prihoda građana EU-a. Ovakav spoj mogao bi postati doista eksplozivna mješavina, pa se stoga i od proljetnog sastanka na vrhu Europske unije mnogo očekuje. Na njemu će ujedno biti obavljene i posljednje pripreme za povjesni Svjetski summit u Londonu gdje se očekuje dogovor o globalnom reguliranju financijskih tržišta.

Već sada se nazire složnost unutar EU-a oko njemačkog prijedloga da se donese „Povelja o trajnom gospodarenju“. Međutim, očekuju se žestoke rasprave oko popisa projekata koji je sastavila Komisija i za koje Unija izdvaja pet milijarda eura. Radi se o financiranju projekta koji moraju biti pokrenuti u ovoj ili 2010. godini. Za sada je pripremljeno tek nekoliko projekata, pa se očekuje da će se najveći dio sredstava iskoristiti iduće godine. Iznos od pet milijarda eura u usporedbi sa 400 milijarda eura koliko su sve članice EU-a zajedno stavile na raspolaganje za oživljavanje konjunkture čini se malen. Ipak, dogovor bi bio pozitivan signal da je Unija u krizi jedistvena i složna.

Ostale teme postale su sporedne

Pored financijske i gospodarske krize ostale zadaće Europske unije postale su gotovo sporedne. Primjerice, zajedničko stajalište o sporazumu o globalnoj zaštiti klime o čemu će se odlučivati u prosincu u Kopenhagenu. Ostale teme summita su opskrba Europske unije plinom iz Azije zaobilaznim putem zbog nesigurnog tranzita kroz Ukrajinu te prisnije partnerstvo s istočnim susjedima koje se svečano pokreće 07. svibnja u Pragu kao „istočna Unija“.

Predsjednik Europske komisije Barroso uoči sastanka na vrhu EU-a upozorio je kako bi bilo pogrešno mišljenje da se Europska unija može koncentrirati na financijsku regulaciju i nadzor, a da istodobno ne vodi računa o socijalnim posljedicama gospodarske krize. "Javnost ne bi razumjela, a bilo bi neprihvatljivo, da Europska unija na najvišoj razini raspravlja o problemima banaka ali ne i o socijalnim problemima, da razgovara o financijskom sektoru ali ne i o nezaposlenosti", naglasio je Barroso.

Summit će pokazati da li je Europska unija dorasla krizi

Proljetni sastanak na vrhu pokazat će da li je Europska unija dorasla financijskoj i gospodarskoj krizi. Mnogi su skeptični, jer dosadašnji paketi nisu uvjerljivi, a za summit nisu najavljeni ni novi paket mjera za poticanje gospodarskog rasta ni konkretna pomoć istočneuropskim zemljama koje su najjače pogođene krizom, a također nije na pomolu niti realna strategija konsolidacije javnih izdataka. Tko se još sjeća Lisabonske strategije u kojoj je EU prije gotovo deset godina naglašavao da želi postati najkonkurentnija regija svijeta. Sumnje u odgovore koje nudi Europska unija sasvim su na mjestu, a na šefovima država i vlada je da ih uklone, ako to još mogu.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odgovorna urednica: Andrea Jung-Grimm