Priznaje li Turska genocid u Srebrenici?

„Erdoğanova stranka odbacila je prijedlog zakona o priznavanju genocida u Srebrenici" – vijest je koju su u srijedu (12.11.) samo dan nakon komemoracije i ukopa žrtava genocida u Srebrenici prenijeli mnogi bosanskohercegovački i regionalni mediji. Oporbena Republikanska narodna stranka (Cumhuriyet Halk Partisi - CHP) predložila je zakon prema kojem bi se 11. srpnja proglasio „Danom sjećanja na genocid u Srebrenici" u znak sjećanja na ubojstva više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka koja su počinili Vojska i policija Republike Srpske u Srebrenici u srpnju 1995. Zakon je predložio zastupnik CHP-a Hasan Ozturk, koji je kasnije na Twitteru napisao da mu je u Skupštini Turske „isključen mikrofon“ dok je govorio o spomenutom zakonu. „Zastupnici AKP-a su, nažalost, odbili taj prijedlog", napisao je Ozturk.

Stranka pravde i razvoja (Adalet ve Kalkınma Partisi – AKP) je najutjecajnija politička stranka u Turskoj i s koalicijskim partnerima ima većinu u Velikoj narodnoj skupštini Turske. Lider ove stranke je aktualni turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan. On je, uoči komemoracije u Potočarima, poslao poruku da se „genocid u Srebrenici nikada ne smije zaboraviti" te da Turska koja je sada „mnogo snažnija i uvaženija nego prije 28 godina" neće dozvoliti da se nešto slično ponovi. Zato je vijest da je njegov AKP u Skupštini Turske odbio spomenuti zakon izazvala brojne reakcije u BiH, posebno na društvenim mrežama.

Reakcije u BiH

„On (Erdogan, op. aut.) nikada javno nije osudio separatističku politiku trenutno najvećeg dušmana BiH, Milorada Dodika“, napisao je na Twitteru član Predsjedništva Socijaldemokratske partije BiH Damir Mašić, dodajući kako se njegova kritika ne odnosi na „bratski turski narod i državu Tursku". Zbog političkih i prijateljskih veza s Erdoğanom, u pojedinim komentarima je kritiziran i lider Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, ali se on i SDA nisu oglašavali u vezi s ovim slučajem.

Bivši veleposlanik BiH u Turskoj Hajrudin Somun za DW kaže da su samo „neupućeni“ mogli biti iznenađeni ovakvim ishodom sjednice Turske skupštine. „Nimalo me ne iznenađuje takav pristup turskog parlamenta u kojem već godinama Erdoğanova AKP i Stranka nacionalnog pokreta (Milliyetçi Hareket Partisi – MHP) imaju većinu", kaže Somun. On pojašnjava da je odbijanje Turske skupštine da usvoji zakon koji je predložio CHP „u skladu s dosadašnjom praksom svih turskih vlada još od Atatürka da se protjerivanje i pogrom Armenaca za vrijeme Prvog svjetskog rata odbija nazvati genocidom", a zakonska regulacija genocida u Srebrenici mogla bi aktualizirati i pitanje zločina nad Armencima.

Hajrudin Somun: „Odnosi Turske i Srbije nemaju veze s ovim slučajem“

„Zato se taj princip primjenjuje i kada je riječ o drugim zločinima genocida, uključujući Srebrenicu. Čak i da je AKP imao skupštinsku većinu za usvajanje prijedloga oporbene stranke CHP, zastupnici AKP-a ne bi glasovali za predloženi zakon i to nema nikakve veze s odnosima Turske i Srbije, što se spominje u nekim komentarima", kaže Somun.

Spomenuti zakonski prijedlog i odnose Turske i Srbije prvi je doveo u vezu turski aktivist za ljudska prava i zastupnik prokurdske Stranke zelene ljevice Ömer Faruk Gergerlioğlu. On je, kako prenosi Balkanska istraživačka mreža (Balkan Investigative Reporting Network – BIRN), rekao da postoje tri razloga zbog kojih je zakon odbijen u Skupštini Turske. „Prvo, oni ne žele ulaziti u raspravu o genocidu jer ne žele pogoršati odnose sa Srbijom. Drugo, odbili su ovaj prijedlog zakona jer ga je glavna oporbena stranka CHP donijela u parlament. Treće, boje se njegovih efekata zbog rasprave o genocidu nad Armencima", rekao je Gergerlioğlu.

Zloupotreba Srebrenice u političke svrhe

Osnivač portala Politički.ba Sead Numanović smatra da je u ovom slučaju Srebrenica u Turskoj zloupotrijebljena u političke svrhe. „Oporba predlaže zakon za koji unaprijed zna da neće proći i da će Erdoğanov AKP dovesti u neugodnu poziciju, na što je vlast i nasjela. Začuđen sam, jer mi nije poznato da su se kurdski politički čelnici u Turskoj do sada zauzimali za BiH i Srebrenicu“, kaže Numanović za DW.

Direktor Memorijalnog centra „Srebrenica Potočari“ Emir Suljagić nije želio komentirati odluku Turske skupštine, ali je za DW rekao da je zahvalan Turskoj na dosadašnjoj pomoći. „Da nije bilo Turske države i Vlade, Memorijalni Centar Srebrenica bi još uvijek bio hrpa željeza koja curi na sve strane. Pomoć koju je turska država pružila Memorijalnom centru Srebrenica, mjeri se milijunima eura“, rekao je Suljagić.

Kontinuitet turske politike

Pojedini mediji u BiH žestoko su kritizirali odluku Turske skupštine da odbije prijedlog CHP-a. Dnevni Avaz piše da „visoki dužnosnici Turske na deklarativnoj razini priznaju genocid u Srebrenici", ali da „na institucionalnoj razini do toga nikada nije došlo". „Usvajale su se neobvezujuće i pravno irelevantne deklaracije kojima se osuđuje genocid, ali ova država nikada nije usvojila zakon o negiranju genocida u Srebrenici. To nije neka nova stvar koja je došla s Erdoğanovom strankom, nego samo kontinuitet državne politike Turske“, piše Sedin Spahić za Avaz. On, također, odluku Turske skupštine dovodi u vezu sa zločinima protiv Armenaca.

Zbog napisa u pojedinim bh. medijima da je „Erdoğanova stranka odbila usvajanje prijedloga zakona o priznavanju genocida u Srebrenici", reagiralo je Veleposlanstvo Republike Turske u BiH navodeći da je vijest prožeta „kontradiktornostima" i da predstavlja „pokušaj dezinformiranja" javnosti. Veleposlanstvo podsjeća da „Republika Turska sa svim svojim institucijama priznaje genocid u Srebrenici i s tim u vezi prihvaća odluke međunarodnih sudova bez potrebe za dodatnim zakonom". To je ponovio i turski veleposlanik u BiH Sadık Babür Girgin tijekom susreta s članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem u srijedu (13.7.) u Sarajevu.

Turska deklaracija o Srebrenici

U priopćenju turskog veleposlanstva navodi se i da je prije dva dana „šest parlamentarnih stranaka u Velikoj narodnoj skupštini Turske, uključujući AKP i MHP, usvojilo i zajedničku deklaraciju povodom 28. godišnjice genocida u Srebrenici". U deklaraciji se osuđuje genocid u Srebrenici i podsjeća da je riječ o najvećem zločinu u Europi nakon 2. svjetskog rata. „Ovaj zločin je odlukom Međunarodnog suda pravde od 26. veljače 2007. godine kvalificiran kao genocid. Osim toga, u odlukama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju navedeno je da je ono što se dogodilo u Srebrenici bio genocid", navodi se u turskoj deklaraciji.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu