'Povuci-potegni' između SAD-a i Sjeverne Koreje

Što se dosad dogodilo

Kako bi se najnoviji razvoj događaja između Sjedinjenih Američkih Država i Sjeverne Koreje moglo razumjeti, potrebno je vratiti se 15 godina unazad: 2002. godine je tadašnji predsjednik SAD-a George W. Bush Sjevernu Koreju skupa s Iranom i Irakom proglasio "osovinom zla". Bushova vlada je oca Kima Jong-una, tadašnjeg vlastodršca Kima Jong-ila, optužila da krši sporazum o odricanju od sjevernokorejskog nuklearnog naoružanja koji je sklopljen za vrijeme Billa Clintona. Odnosni dviju zemalja su se još više pogoršali 2003. kad je tadašnji američki diplomat John Bolton, zadužen za pitanje Sjeverne Koreje, u jednom govoru u Seoulu Kim-a oštro napao. Za sjevernokorejske državne medije je Bolton nakon toga proglašen "smećem" i "krvopijom".

Tih godina je Pjongjang državnom nuklearnom programu dao novi zamah. 2006. je sjevernokorejska vojska po prvi put testirala atomsku bombu ispod površine zemlje. Nakon smrti Kima Jong-ila 2011. godine je njegov tada 27-godišnji sin Kim Jong-un preuzeo vodstvo u državi. On je kroz ustavne promjene Sjevernu Koreju službeno proglasio atomskom silom te je ubrzao razvoj bojevih glava i raketa.

Barack Obama je svome nasljedniku Donaldu Trumpu, prije nego je ovaj preuzeo mandat, navodno rekao da će Sjeverna Koreja biti najveći problem njegovog predsjedanja.

Trumpova prva godina

45. predsjednik SAD-a je vrlo brzo osjetio Kimove vojne provokacije: samo u travnju 2017. Sjeverna Koreja je testirala tri rakete. Nakon nekoliko daljnjih testiranja u mjesecima koji su uslijedili Trump je u kolovozu zaprijetio "vatrom i gnjevom" ukoliko Sjeverna Koreja bude ugrozila SAD. Kim je odgovorio jednom raketom koju je poslao na putanju kroz zračni prostor saveznika SAD-a - Japana.

Neko vrijeme je izgledalo kao da Trump i Kim sve više smanjuju retoričku napetost: u rujnu je Trump pred Općom skupštinom UN-a zatim govorio o "malom raketnom čovjeku", Kim je na to odgovorio da će "umno bolesnog i dementnog američkog starkelju zasigurno i u svakom slučaju obuzdati vatrom". U siječnju 2018. je Trump putem Twittera istaknuo da on ima „veće i moćnije atomsko dugme" koje „čak funkcionira".

Otopljenje odnosa za vrijeme zimske Olimpijade

A, onda se činilo kao da je Sjeverna Koreja odjednom promijenila mišljenje: u siječnju je ta zemlja iznenadno objavila kako želi sudjelovati na Zimskim olimpijskim igrama, i to zajedno s neprijateljskim susjedom Južnom Korejom, gdje se i održavala Olimpijada. I doista, 9. veljače su atletičari u olimpijski stadion u Pjongčangu kročili pod jednom zastavom na kojoj su bili prikazani obrisi čitavog korejskog poluotoka. Nakon Olimpijade je Sjeverna Koreja objavila kako se čeka "prigodna prilika" za razgovore s Washingtonom.

Samo nekoliko dana kasnije, 9. ožujka, ispred Bijele kuće se odigrala jedna znamenita scena. Chung Eui-yong, nacionalni savjetnik za sigurnost Južne Koreje je izašao pred novinare kako bi priopćio ponudu Kima Jong-una: sjevernokorejski vlastodržac, rekao je, želi se susresti s predsjednikom Trumpom. Senzacija je bila potpuna kad je Donald Trump putem Twittera najavio promjenu kursa vanjske politike SAD-a time što je napisao: "Planira se sastanak!".

Insceniranje umjesto stvarnih sadržaja

Za to vrijeme su Sjeverna i Južna Koreja nastavile približavanje započeto u olimpijskom duhu. Formalno Korejski rat nikad nije okončan i između tih dviju zemalja od 1953. godine važi tek primirje. No, 27. travnja su Kim Jong-un i južnokorejski predsjednik Moon Jae-in tijekom sastanka u jednom pograničnom mjestu između dvije zemlje dogovorili da će okončati ratno stanje i poluotok korak po korak osloboditi od atomskog oružja. Kim je obećao da će zatvoriti testni poligon za nuklearno oružje Pungje-ri. Sjeverna Koreja je također uskladila svoje satove s južnokorejskim vremenom.

Trump je za povijesni sastanak s Kimom predložio takozvanu "Kuću mira" koja se nalazi na granici dviju Koreja. No, inače se u posljednjih dana i tjedana uposlenicima Bijele kuće predbacivalo da se više brinu za simboliku i inscenaciju samita, nego za konkretne sadržaje razgovora. Za to su u prvom redu bili zaslužni Trumpu bliski ljudi. Njegov novi ministar vanjskih poslova Mike Pompeo je 9. svibnja otputovao u Sjevernu Koreju kako bi se dogovorio o lokaciji, terminu i drugim detaljima samita. Pompeo je Kima susreo još početkom travnja, ali tada još u svojoj staroj funkciji šefa obavještajne službe CIA.

Sve češći nesporazumi

Važna riječ tijekom priprema je bila "denuklearizacija", zato što ona diplomatima ostavlja prostor za manevar. Korejci su pod tim podrazumijevali postupni proces, za Amerikance je, međutim, to Kimova spremnost na odricanje od kompletnog arsenala nuklearnog naoružanja uvjet.

Kao provokaciju je Sjeverna Koreja doživjela dvotjedne vojne vježbe koje je Južna Koreja zajedno s SAD-om započela provoditi 14. svibnja, a koje su dugo još prije ponude za održavanje samita bile isplanirane. Dva dana kasnije je zamjenik ministra vanjskih poslova Sjeverne Koreje Kim Kye-gwan zaprijetio da će summit biti otkazan.

Dodatni porculan je razbio John Bolton kojega je Trump u međuvremenu zaposlio kao nacionalnog savjetnika. On je za Sjevernu Koreju predložio "libijski model": Libija je 2004. okončala svoj nuklearni program i iznijela naoružanje izvan zemlje. Zauzvrat je SAD povukao sankcije. No, kraj te priče je na Kima možda djelovao poput prijetnje: tadašnjeg libijskog vlastodršca Muamara al-Gadafija su 2011. za vrijeme građanskog rata ubili pobunjenici nakon što ga je očito bila pronašla jedna američka bespilotna letjelica.

Trumpova odluka da istupi iz nuklearnog sporazuma s Iranom je Sjevernu Koreju na koncu učinila još više skeptičnom. Sam Trump se, doduše, distancirao od libijskog modela, ali njegov potpredsjednik Mike Pence je još 22. svibnja prijetio da će, ako Sjeverna Koreja na pristane na nuklearno razoružanje, priča "završiti kao u Libiji".

Jedan dan ovako, drugi onako

Sjeverna Koreja se, pak, pridržavala Kimovog obećanja i izgleda uništila poligon za testiranje nuklearnog oružja Pungje-ri. Međunarodni promatrači, doduše, nisu smjeli nazočiti tome, ali je to ipak bilo dopušteno nekolicini zapadnih novinara. Samo nekoliko sati kasnije je Bijela kuća objavila pismo kojim predsjednik Trump otkazuje summit. No, u tom pismu je Trump također napisao: "Radujem se da ću se jednog dana susresti s Vama."

I taj dan bi, sudeći prema novim izjavama predsjednika SAD-a, ipak mogao biti 12. lipnja. On je, naime, izjavio da se tu ništa nije promijenilo i da je još uvijek planiran taj datum za održavanje samita.