Popis stanovništva u Srbiji: biti ili ne biti Rom?

Joca Nikolić je iz Sombora, muzičar je i ima 61 godinu. Otkako zna za sebe izjašnjava se kao Rom. Takvi su mu obiteljski korijeni, tako se, kaže, osjeća. I ne osuđuje one Rome koji se na predstojećem popisu neće tako izjasniti: „To je osobna stvar, može se slobodno izjasniti i kao Mađar“, kaže Nikolić.

On smatra da nikakve prednosti nema u izjašnjavanju o nacionalnoj pripadnosti i kaže da ne očekuje nikakve beneficije zato što se izjašnjava kao Rom. „U nekim ranijim vremenima nitko i nije pitao za nacionalnu pripadnost, nije to bilo toliko naglašeno. Tek je poslije devedesetih postala moda da se svatko izjašnjava i traži svoja prava“, kaže Nikolić.

Zašto se negira romsko porijeklo?

Različiti su razlozi zbog kojih se neki ljudi ne žele izjasniti kao Romi, kaže za DW predsjednik romskog Nacionalnog vijeća Dalibor Nakić. „Dio njih se plaši da će tako biti izloženi diskriminaciji, a dio ih je s vremenom dostigao potpunu društvenu integraciju, pa smatraju da će u društvu biti više cijenjeni, uvažavani i uspješniji ako se ne izjašnjavaju kao Romi. Mimikrijska reakcija je za neke ljude, po njihovoj logici, način da ostvare bolji položaj u društvu“, kaže Nakić.

On ukazuje da postoji i značajan broj mješovitih brakova, pa se nerijetko događa da djeca iz tih brakova negiraju romsko porijeklo, a sve to zbog utjecaja sredine, vršnjaka i slično. „Ipak, raduje nas činjenica da sve više Roma s ponosom ističe svoje romsko porijeklo. Romska zajednica s vremenom polako, ali sigurno dostiže razinu emancipacije i kolektivne svijesti da biti Rom nije sociološki hendikep niti sramota“, kaže Nakić i najavljuje da će, povodom popisa stanovništva, biti proveden čitav niz kampanja.

Inače, na popisu 2011. godine se oko 147.000 ljudi izjasnilo kao pripadnici romske nacionalnosti. To je po veličini treća grupa, odmah iza Srba i Mađara.

Važno je slobodno se izjasniti

Danica Abraham iz Republičkog zavoda za statistiku načelnica je Odjela statistike u Subotici koji pokriva i općine Ada, Apatin, Bačka Topola, Kanjiža, Mali Iđoš, Senta i Sombor. Ona najavljuje da će, u suradnji s Nacionalnim vijećem Roma, na terenu biti angažirani i romski asistenti, kao podrška popisivačima u romskim naseljima.

„Važno je da se svi građani obuhvate popisom, kao i da se slobodno izjasne o svojoj nacionalnoj pripadnosti“, naglašava Abraham.

I neki drugi gradovi i općine dostavili su Republičkom zavodu za statistiku zahtjeve u kojima traže angažiranje pomoćnih popisivača romske nacionalnosti.

Biti vidljiviji u zajednici

Nikola Mitrović (28) iz beogradske nevladine organizacije Romska inicijativa za održivi razvoj se nada da će se na ovom popisu veći broj Roma i Romkinja izjasniti kao pripadnici romske nacionalne manjine, jer to, kaže, utječe na cjelokupnu zajednicu: „Kroz angažiranje ćemo stvoriti neku bolju sliku o nama (Romima) i samim tim ćemo biti vidljivi u zajednici, pa i šire."

Na popisu stanovništva u Srbiji radit će 2.200 instruktora, 15.000 popisivača, 161 popisna komisija – što je ukupno oko 20.000 ljudi. I Mitrović će raditi kao popisivač. Za popis je, kaže, saznao putem društvenih mreža: „Da bih radio kao popisivač morao sam izvaditi potvrdu iz SUP-a da nisam osuđivan i da se ne vodi kazneni postupak protiv mene, morao sam priložiti original diplome i državljanstvo."

„Nikoga ne treba uvjeravati"

Jedan od onih koji su već radili na popisu 2011. je Petar Nikolić iz vojvođanskog sela Silbaš. Taj pedagoški asistent i nastavnik romskog jezika danas ima 62 godine i kaže za DW da je rad na popisu bio lijepo iskustvo.

On, međutim, smatra da ne treba nikoga uvjeravati u to da je pripadnik bilo koje nacije: „Malo je bez veze da mi trebamo ići u romska naselja kako bismo uvjeravali Rome da su Romi. Što bi meni netko govorio da sam Rom!? Pa zar nisam?"

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu