Poljska uvela izvanredno stanje zbog 32 Afganistanaca

Ljudi iz daleka gledaju u pravcu foto aparata, a između njih i fotografkinje su do zuba naoružani vojnici. Neki mašu, ali nitko se ne smije. Djeluju na neki čudan način očajno.

Rijetke su fotografije ljudi iz Afganistana, koji su već tri tjedna blokirani na poljsko-bjeloruskoj granici. Crno-bijele fotografije načinila je Ana Marija Biniecka iz poljskog kolektiva multimedijalnih novinara „Testigo Documentary", koji se bave političkim i društvenim temama, koje su malo ili nisu uopće zastupljene u mainstream medijima.

Fotografije je također moguće vidjeti na Facebook stranici poljske zaklade „Spas", čiji su aktivisti danima na licu mjesta i kritiziraju što poljska vlast nijemo promatra dramu 32-oje afganistanskih muškaraca i žena. „Vidite Mohamada, krojača koji je obećao da će, čim se izvuče iz ovog pakla za sve pomagače u kampu sašiti lijepe kapute. Sajed je kuhar, koji želi pripremiti njegovo najomiljenije jelo – kabuli (rižu s mrkvom i suhim grožđem). Tu je i Abdul, elektroinženjer. Mohsen, kovač. Mohamad, tkalac tepiha", napisala je aktivistica na socijalnim medijima. Preko megafona i uz pomoć jedne prevoditeljice, pošlo joj je za rukom da s ljudima obavi kratke razgovore i sazna kojim poslovima su se bavili prije nego što su morali da napustiti svoje domovine.

Bez pristupa novinarima

Rijetko se vide snimci i a još rjeđe probijaju informacije o žalbama predstavnika nevladinog sektora i ljekara da im se zabranjuje pristup tim ljudima na granici. A sada nakon uvođenja izvanrednog stanja će biti još teže. Izvanredno stanje je uvedeno na 30 dana u 183 mjesta uzduž granice s Bjelorusijom. Ubuduće se zabranjuje bilo kakvo okupljanje, fotografiranje ili snimanje „graničnih objekata“, ali i vojnika, policajaca ili graničara. I još na kraju: novinarima se brani pristup u pogođene oblasti.

Poljski parlament bi narednih dana ovu uredbu mogao proglasiti nevažećom, ali nema izgleda da se za to dobije potrebna većina u Sejmu. Nekadašnji ministar unutarnjih poslova Poljske, Marek Biernacki uvođenje izvanrednog stanja smatra „apsurdnim“. Ono se u načelu uvodi u kritičnim situacijama, u kojima državni organi više nisu u stanju djelovati na uobičajen način i prema postojećim zakonima“, kazao je Biernacki u jednom televizijskom intervjuu. On smatra da se trenutno ne može govoriti o takvoj situaciji. Oporba također postavlja pitanje je li opravdano uvođenje izvanrednog stanja zbog 32 izbjeglice.

„Spremni na svaki scenarij"

„Ovaj problem ne pogađa 30 ljudi, koji se nalaze na granici. To je vrh ledenog brijega, koji nam Lukašenko želi donirati. Nećemo dozvoliti da Poljska postane nove ruta za masovno ilegalno useljavanje u Europsku uniju", rekao je aktualni ministar unutarnjih poslova Poljske Marius Kaminski. On je izrazio nadu da će izvanredno stanje doprinijeti da se situacija na granici stabilizira.

Kao drugi razlog uvođenja izvanrednog stanja spomenuo je vojne vježbe s istočne strane poljske granice. „Jedan dio ove važne vojne vježbe održat će se u Bjelorusiji, direktno na našoj granici“, objasnio je Kaminski i dodao: „Moramo biti spremni na svaki scenarij, na svaku provokaciju na granici".

Organizirane migracije

Grupa ljudi se na granici nalazi više od tri tjedna. Vlada u Varšavi optužuje bjeloruskog vlastodršca Aleksandra Lukašenka, da organizirano dovodi izbjeglice iz kriznih regija na vanjske granice Europske unije. Lukašenko je još u svibnju izjavio da više neće sprječavati migrante na njihovom daljem putu ka EU. Bila je to reakcija na pooštrene sankcije Zapada protiv Bjelorusije. Poljski ministar Kaminski smatra da Lukašenko želi isprovocirati novu izbjegličku krizu kao onu 2015. godine.

Aktivistica i liječnica Paulina Bownik kaže da u ovom trenutku izbjeglice svakodnevno prelaze bjelorusko-poljsku granicu. Prema službenim podacima graničnih službi, u kolovozu je zabilježeno 3.500 ilegalnih pokušaja prelaska granice. Njih 2.500 je u tome spriječeno. Bownik smatra da je neslužbeni broj mnogo veći. „Važno je da pomognemo ovim ljudima", kaže ova liječnica. „I nakon proglašenja izvanrednog stanja će biti ljudi koji će pokušavati prijeći granicu."

Drži li se Poljska još Ženevske konvencije?

Rafal Kostrzynski, suradnik poljskog ogranka UNHCR-a, rekao je za DW da svaka država ima pravo štititi svoje granice: „Ali, granice bi trebale ostati otvorene za ljude, koji žele predati zahtjev za azil i kojima je vrlo vjerojatno neophodna međunarodna pomoć“, kazao je Kostrzynski. Međutim, graničari odbijaju prihvatiti izbjeglice bez obzira na razloge zbog kojih ljudi dolaze.

„Ni međunarodno ni poljsko pravo ne ostavlja prostora za sumnju da osoba, koja je došla na granicu i predala zahtjev za priznanjem izbjegličkog statusa, nije počinila kazneno djelo pa čak i ako nema dokumenta pri sebi i prelazi granicu na za to nepredviđenom mjestu“, objašnjava on. Njemu nije jasno zašto je obustavljena primjena važećih propisa i podsjetio da je i Poljska prije 30 godina potpisala Ženevsku konvenciju.

Direktorica poljskog ogranka UNHCR-a, Christine Goyer je u poljskom dnevnom listu Rzeczpolita napisala: „Želim vjerovati da će Poljska ostati odana ovim vrijednostima i najmanje 30 narednih godina štititi izbjeglice".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu