Političke žrtve gospodarske krize
23. ožujka 2009
Latvija, Mađarska i Rumunjska spašene su od bankrota samo zahvaljujući pomoći Europske unije i Međunarodnog moneratnog fonda (MMF). Povjerenik Almunia očekuje da će još više zemalja zatražiti pomoć, a smatra da je potreba velika prije svega među onim članicama Unije koje nisu u eurozoni.
Kandidati za pomoć nisu samo na istoku
Razvoj pokazuje da paralizirana tržišta kredita i pad konjunkture posebno pogađa slabije članice Unije. Zato je i EU na svojem summitu krajem prošloga tjedna povećao svoj fond za članice u financijskim poteškoćama s 25 na 50 milijarda eura. Ova sredstva zajedno sa novcem od MMF-a mogu spriječiti državni stečaj. Europljani nadalje sudjeluju sa 75 milijardi eura u udvostručenim sredstvima MMF-a za pomoć koja ukupno iznose 500 milijarda dolara. Idući kandidati za potporu izvana su Litva, Estonija i Bugarska. Europska komisija strahuje da su na rubu platne sposobnosti i dvije članice eurozone – Grčka i Irska.
Strah od povlačenja kapitala iz istočne Europe
Posebno veliku zabrinutost Svjetske banke i Europske komsije izaziva stanje u novim članicama Unije, gdje uvelike djeluju banke iz Italije, Njemačke, Austrije i Švedske. Predsjednik Svjetske banke Robert Zoellick je izjavio kako njegova organizacija i MMF vode pregovore s bankama koje su aktivne u regiji. Iza svega se krije strah da bi povlačenje kapitala stranih banaka dovelo do kolapsa istočnoeuropskog bankovnog sustava, a to bi pogodilo i banke u zapadnoj Europi. Zoellick je osim toga upozorio kako je 2009. "vrlo opasna godina" te da ona u sebi nosi "opasnosti za političku i socijalnu stabilnost".
Autor : Alen Legović, Bruxelles
Odgovorna urednica: Andrea Jung-Grimm