1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
U žarištu
Rat na Bliskom istokuRat u Ukrajini
Najnoviji video

Pokret koji se teško svrstava

15. srpnja 2009

U egipatskom ljetovalištu Šarm el Šeiku ove srijede se održava XV summit Pokreta nesvrstanih. Neki će se možda i začuditi da taj pokret još uopće postoji, ali on i danas broji 118 zemalja članica.

https://p.dw.com/p/Ipji
Summit Pokreta nesvrstanih u Egiptu
Budući i bivši predsjedavajući, predsjednici Egipta i KubeFoto: AP

Svaki školarac bivše Jugoslavije morao je dobro znati o dogovoru Tita s predsjednicima Indije, Egipta i Indonezije, Nehruom, Naserom i Sukarnom koji je doveo do prve konferencije Pokreta nesvrstanih u Beogradu 1961. Ali to su bila vremena hladnog rata i blokova gdje je i u Moskvi i u Washingtonu prevladavalo mišljenje "ako nisi naš, onda si njihov". Utoliko je imalo smisla zacrtati treći put, nešto kao udrugu zemalja koje ne žele ni u Sovjetsku, niti u sferu Zapada.

Mnoštvo članica - je najveći problem!

Slika Tita na izlogu u Srbiji
O Pokretu nesvrstanih je morao sve znati svaki školarac od Triglava pa do ĐevđelijeFoto: J. Sorges

Ali danas je zemlja u kojoj je potpisan Varšavski ugovor već odavno članica i NATO-a i Europske unije. Dok sovjetskog bloka više nema, i zapadni savez traži novi smisao svog postojanja. Nakon osnutka početkom šezdesetih, vrlo brzo je tom Pokretu pristupio velik broj zemalja. Mnoge zemlje Azije, Afrike i Južne Amerike su se priključile Pokretu nesvrstanih - i upravo se to i danas čini njegovim najvećim problemom. Christian Wagner iz Zaklade za znanost i politiku u Berlinu: "Obzirom na golemu raznolikost zemalja članica se to pokazalo kao strategija koja nije osobito učinkovita. Zato su i uspjesi Pokreta, sve do danas, prilično skromni. Uvijek iznova se pokušavalo u okviru međunarodnih organizacija, formulirati zajedničke ciljeve, na primjer za održiv razvoj ili za reformu Ujedinjenih naroda. Ali i prečesto je ostajalo samo na objavljivanju namjere, bez da su ikad postignuti konkretni ciljevi."

Što je zajednički nazivnik?

Susret iranskog predsjednika Ahmadinedžada sa članovima Pokreta nesvrstanih
Pokret nesvrstanih je i prečesto poligon za promociju vlastitih idejaFoto: AP

Tako i danas Pokret nesvrstanih okuplja i Kuvajt i Sjevernu Koreju, Saudijsku Arabiju i kao jedinu zemlju Europe, Bjelorusiju. Jugoslavija je suspendirana iz članstva 1991. ali su zemlje-nasljednice - uključujući i Hrvatsku, ostale promatrači iako je Hrvatska u međuvremenu članica NATO-a. Ali u tom mnoštvu interesa i političkih usmjerenja je teško i zamisliti, što bi bio njihov zajednički interes. Sada se pak zalažu i za borbu protiv terora, ali i za zaštitu ljudskih prava i poštivanje međunarodnog prava, osobito prava na nemiješanje u unutrašnje poslove država. Ali iza te parole se i prečesto događalo da su neke zemlje - uključujući i Jugoslaviju prije suspenzije - pokušavali prikriti zločine protiv vlastitog stanovništva.

Brojem određuju dinamiku međunarodnih organizacija

Generalna skupština UN
Nesvrstani ne žele da je Generalna skupština UN tek debatni klub. Ali će kritičari reći: i sami tome uvelike doprinose.Foto: Macedonian Information Agency

I dok ovakve globalne pokrete sve više zamjenjuju ili regionalna suradnja ili konkretne interesne zajednice - poput skupine zemalja u razvoju G77 koja postiže mnogo više rezultata od Pokreta nesvrstanih, ipak je i Pokret nesvrstanih skupina zemalja koja svojim brojem uvelike određuje ritam i institucija poput Glavne skupštine Ujedinjenih naroda. Utoliko je i ovaj summit u Egiptu između ostalih otvorio i glavni tajnik Svjetske organizacije, Ban Ki Moon koji je još jednom ukazao na izvorne ideje Pokreta. "Trebamo prevladati glad, siromaštvo, klimatske promjene, prijetnju miru u svijetu i mnoge druge izazove. Suradnjom Pokreta nesvrstanih možemo stvoriti ravnopravan, miran svijet koji teži napretku, na dobrobit svih ljudi i svih naroda."

Autor: A. Šubić

Odg. ur.: N. Kreizer