Pobjeda građanskih inicijativa ili reketara?

No, na taj potez, kako kaže, nije ga potaknulo 50 tisuća potpisa na peticiji protiv devastacije donjogradskih blokova, koju naziva manipulacijom, niti 4 tisuće građana na prosvjedu nevladinih udruga i inicijativa, koje naziva plaćenicima koji stvaraju antipoduzetničku klimu.

Vlasnik HOTO grupe Tomo Horvatinčić, projekt koji se očito nikada neće ostvariti, a po kojem će ga se najduže pamtiti, odlučio je zaustaviti jer – kako kaže – izložen je reketarenju vlasnika stanova koje još nije uspio otkupiti, te manipulacijama koje mediji i nevladine udruge vrše kako bi javnost okrenuli protiv njega.

Gdje sjede pravi krivci za Horvatinčićev neuspjeh?

S druge strane, predstavnici udruga koje su se usprotivile projektu Horvatinčiću poručuju da krivce za svoj neuspjeh potraži u zagrebačkom poglavarstvu, koje je – prema njihovom mišljenju – iznevjerilo zakulisne dogovore i obećanja. Dio medija, čak je spekulirao da je Horvatinčićev istup tek taktiziranje, no svoju je odluku konačno potvrdio i u intervjuu za Hrvatski radio, tijekom kojega je pojasnio motivaciju, ali i naznačio neke probleme koji se mogu iščitati tek između redaka:

"Naravno da odustajem, ali niti sam ja ušao u projekt pritiskom na gumb, niti pritiskom na gumb mogu izaći iz njega. To su velika uložena sredstva i mi u HOTO grupi smišljamo najbezbolniju strategiju kako izaći iz projekta", izjavio je Horvatinčić. On tvrdi i dalje da je projekt Cvjetni prolaz samo kap u moru dobrih, a neostvarenih investicija koje su se trebale dogoditi u Hrvatskoj – i to zbog profesionalnih bukača i destruktora, koji su zapravo u manjini, a plaćeni su da uništavaju poduzetničku klimu u Hrvatskoj. "Svima u gradu i ostalim institucijama tresu se gaće čim je u pitanju nekakva dozvola za Cvjetni prolaz jer je to toliko izmanipulirano u medijima, a da ne spominjem ovo kvarno pitanje «Da li ste protiv devastacije Donjogradskih blokova?» kojim je nastalo takozvanih 50 tisuća potpisa", žestoko argumentira poduzetnik.

Zakulisne igre

Iako, dakle, Horvatinčić kao razloge svojoj odluci navodi astronomske cijene koje za stanove traže vlasnici nekretnina koje još nisu u vlasništvu HOTO grupe, te privatne interese pojedinaca poput aktivista Prava na grad i Zelene akcije te glumaca Vilija Matule i Urše Raukar, čini se da mu je, zapravo, njegov do sada čvrsti saveznik – zagrebačko poglavarstvo – okrenuo leđa. "Umjesto da je išao na svojevrsni krizni menadžment u rješavanju problema oko svojega projekta, on je taj projekt i dalje pokušavao nastaviti i realizirati na klijentelistički način, kroz netransparentne dogovore s gradskom upravom. Sad mu se to zapravo razbilo o glavu", tvrdi Teodor Celakoski iz inicijative Pravo na grad.

Za što su građani Zagreba dali svoj glas?

Razvoj situacije oko spornoga projekta odaje i dojam da je Horvatinčić podcijenio snagu mišljenja javnosti, što je demonstrirao i interpretacijom peticije «Zaustavimo devastaciju Donjega grada», koju je potpisalo više od 50 tisuća građana. On, naime, tvrdi da građani svojim potpisima nisu dali i glas protiv njegova projekta, što Celakoski opovrgava. "Građani su se potpisivali ispod četiri zahtjeva od kojih je jedan direktno bio usmjeren protiv realizacije ovakvog projekta HOTO grupe na Cvjetnom trgu", kaže on.

"Ključ problema je gradska uprava"

Ipak, kako će zaključiti Celakoski, HOTO grupa nije ključ problema, nego gradska uprava koja odlukama pokušava sakriti svoj nemar i nerad u zaštiti i očuvanju donjega grada. Celakoski se nada skoroj objavi inspekcijskog nadzora odluke kojom je gradska skupština otvorila put realizaciji izgradnje stambeno poslovnog kompleksa, podzemne garaže i ulazno izlazne rampe za vozila, koja je trebala zauzeti dio sadašnje pješačke zone.

No ni tu priči neće biti kraj jer još uvijek traje sudski spor koji je pokrenula Srpska pravoslavna crkva zbog vlasništva nad dijelom parcele na kojoj bi se trebalo graditi, a traju i polemike o novoj kategorizaciji arhitektonskog fonda središta Zagreba u kojoj je dio stručne javnosti iščitao pogodovanje građevinskim investitorima. Bez obzira na argumentaciju obiju strana, činjenica je da je osjetljivo pitanje planiranja budućnosti prostora u kojem živimo rješavano na brzinu i bez prave vizije. Do pravih se rješenja može doći jedino sustavnom suradnjom gradskih ureda, neovisnih stručnjaka i zainteresirane javnosti, do čega će, nakon posrnuća projekta HOTO grupe, a uoči sve bližih lokalnih izbora, morati doći.