Papa Franjo probudio duh multietničke BiH

Sarajevo je u subotu (6.6.) bilo centar svijeta. Ocjena je to mnogih koji su tog dana imali priliku biti u glavnom gradu BiH i vidjeti vrhovnog poglavara Katoličke crkve papu Franju. Procjenjuje se da je Svetog Oca u Sarajevu dočekalo oko 100.000 ljudi. „Mir s vama“ je osnovna poruka pape tijekom pastoralnog pohoda u BiH. To su riječi koje je poglavar Katoličke crkve više puta kazao bh. političarima, predstavnicima vjerskih zajednica te građanima Sarajeva, posebno mladima sa kojima se i najduže zadržao u razgovoru. Njegove poruke o miru, zajedništvu, praštanju i zajedničkom životu svih u BiH odjeknule su širom svijeta. Bilo bi dobro, tvrde analitičari, ako one budu imale odjeka i kod onih koji određuju sudbinu ove zemlje.

Već sada se može reći da je posjet pape Franje Sarajevu najvažniji događaj u 2015. godini, tvrdi politički analitičar iz Sarajeva Almir Terzić. „Papa Franjo je u samo jednom danu uspio učiniti ono što političari u BiH godinama ne mogu – okupiti sve narode bez obzira na vjeru i naciju i sve generacije u jednom veoma važnom projektu, projektu mira i izgradnje bolje, zajedničke budućnosti. Papa nije samo deklarativno tijekom svog posjeta koristio riječ mir. On je pozvao na njegovu izgradnju u bratstvu i suživotu svih vjera i nacija koje žive na prostorima BiH obraćajući se jednakim porukama kako katolicima, tako i muslimanima, pravoslavcima i židovima, kao i ostalim građanima. Njegove snažne poruke o zajedništvu, pomirenju i toleranciji osvjedočene su i u njegovom zaključku o Sarajevu kao 'europskom Jeruzalemu'. Time je papa jasno dao do znanja da samo u zajedničkoj, bratskoj ljubavi svih naroda i građana možemo doći do cilja - prosperitetne države BiH“, kaže Terzić za Deutsche Welle.

Lekcije domaćim političarima

„Divno je u subotu bilo slušati sve ove riječi i poruke. Bio je to dan kada se govorilo o napretku, budućnosti, onome čemu stremi svaki Bosanac i Hercegovac, a ne povratku u prošlost, što se svakodnevno može čuti od političara u BiH. Deseci tisuća Sarajlija, Bosanaca i Hercegovaca, osjetile su papino ohrabrenje. Svetom Ocu nije bilo teško dobar dio vremena provesti u razgovoru s djecom, bolesnima, a posebno mladima koji čine preko 60 posto nezaposlenih i 80 posto onih koji žele napustiti BiH. Osim što im je dao lekciju o suživotu, pomirenju, praštanju, bratstvu i zajedništvu, papa Franjo je bh. političarima pokazao i kako se trebaju poštovati vlastita zemlja i državni simboli, naklonivši se zastavi BiH ispred zgrade državnog Predsjedništva i primivši jednu od njih na dar“, kaže Terzić.

Posjet pape Franje Sarajevu našao se u središtu medijske pažnje velikog broja zemalja. Tako je bilo i u susjednoj Hrvatskoj odakle je, prema nekim procjenama, u Sarajevo stiglo više od 20.000 vjernika kako bi vidjeli Svetog Oca i prisustvovali misi na stadionu „Asim Ferhatović Hase“. Zagrebački politolog Davor Gjenero podsjeća da papa Franjo nije prvi poglavar Katoličke crkve kojeg je Sarajevo dočekalo otvorenog srca i s velikim simpatijama.

„Jednako je bilo i s papom Ivanom Pavlom II. Obojica su posjetili bosansko-hercegovačke katolike, ali obojica su govorila o miru i ekumenizmu, zalagali se za otklanjanje posljedica rata i pomirenje. BiH je vrlo je važna i Europi i cijelom zapadnom kulturno-civilizacijskom krugu, jer se zasniva na tradiciji suživota islama i kršćanstva. Agresija Miloševićeva režima na BiH, a nakon toga i nesretna epizoda hrvatsko-bošnjačkog sukoba, koji je imao karakter agresije na BiH, svojevrstan su povijesni diskontinuitet. Velikodostojnici Katoličke crkve toga su svjesni, a papi Franji očito je vrlo važno ojačati i obnoviti tu tradiciju“, kaže Gjenero za Deutsche Welle.

BiH kao primjer bliskosti kršćana i muslimana

Hrvatski mediji pisali su opširno o klimi u Sarajevu dan-dva prije dolaska pape i primijetili da se u Sarajevu probudilo ono najbolje od predratnih obilježja tog grada, ističe Gjenero. „BiH, doista, mora obnoviti te najbolje elemente svoje nekadašnje društvene klime. Tada će se lakše nositi i s krutim sistemom Dajtonskog poretka i uspješnije obuzdavati centrifugalne sile. Obnovi li Bosna tu klimu, moći će se uspostaviti kao model južnoj mediteranskoj fasadi i zemljama Bliskog istoka. Možda nam papa Franjo pomogne shvatiti koliko su bosanski muslimani i kršćani zapravo bliski. Na jedan dan činilo se kao da je u tome već uspio“, ističe Gjenero.

„Obožavam ovog Papu i vrlo sam sretna što je došao u BiH i ponosna što je sve proteklo u najboljem redu“, kaže za Deutsche Welle novinarka magazina Start BiH Rubina Čengić. „Našalila bih se i rekla – blago katolicima s ovakvim papom. Njegove poruke su sjajne i dobrodošle, iako bih osobno voljela da su konkretnije jer ih ovakve može tumačiti svatko kako hoće. Meni je najdraža ona s ekumenskog dijaloga, da svi prestanu sa samosažaljenjem i počnu uvažavati jedni druge. Što se tiče političara, ne vjerujem da će išta od onoga što su čuli utjecati na njihovo ponašanje. Oni odavno pokazuju da su bezobzirni i bez savjesti. Bojim se da će neki, prvenstveno Hrvatska demokratska zajednica BiH, posjet pape Franje zloupotrijebiti za vlastitu promociju“, kaže Rubina Čengić.

Je li trebalo osuditi veličanje ratnih zločinaca?

Rubina Čengić žali što papa Franjo nije osudio veličanje ratnih zločinaca, s obzirom na činjenicu da je često spominjao rat. „Mislim da se ne može govoriti o ratu, a ne prozvati zločince i one koji ih dočekuju s pjesmom i nacionalnim zastavama kad se vrate s robije, ali odavno znam da vjerske zajednice ne rade na takvim principima. Kada sam u ratu poslije rušenja Starog mosta pitala Kardinala Vinka Puljića što misli tko je kriv, on mi je rekao da nije na crkvi da govori tko je kriv, nego da traži oprost za grijehe svoje djece. S druge strane, nadala sam se da će ovaj papa ipak biti konkretniji kao što je konkretan kada je riječ o kriminalcima iz Vatikana. Međutim, razumijem da je papa iz Sarajeva poslao poruke i nekim svjetskim igračima, a tu mislim na ono s prodajom oružja i ratovima. Voljela bih da obični ljudi razumiju njegovu poruku da je ovo njihova zemlja. Uvažavam naklonost Vatikana, ali ipak više očekujem od predstojećeg posjeta njemačke kancelarke Angele Merkel“, kaže Rubina Čengić.

U organizacijskom smislu posjet pape Franje Sarajevu prošao je u najboljem redu. Nije zabilježen nijedan incident koji bi mogao baciti mrlju na ovaj veliki događaj, a čestitke organizatorima stižu sa svih strana. Prema prvim reakcijama, sigurnosne službe su vrlo dobro odradile svoj dio posla. Nema zamjerki ni na rad službi koje su utvrđivale protokolarne detalje posjeta. Komplimenti analitičara idu i na adresu Radio-televizije BiH (BHRT). Zahvaljujući BHRT-u, slika i riječ o posjetu pape obišli su svijet, a signal ove radio-televizije distribuiran je u 56 zemalja.