Osjećajima i vježbom protiv zaborava

Mnogima je poznat neugodan osjećaj kada se na blagajni u trgovini stvori dugačak red čiji ste uzročnik vi sami – odjednom se ne možete sjetiti točnog broja zaporke bankovne kartice. Očajni i znojni pokušavate sve kako biste se sjetili; isprobavate razne kombinacije i nakon tri neuspjela pokušaja – kartica je blokirana. Tada ne samo da ne možete platiti namirnice koje ste namjeravali ponijeti, već ste izloženi i prijekim i iznerviranim pogledima blagajnice kao i ljudi oko vas. Kako vam se ovakve ili slične situacije više ne bi događale, stručnjaci su savjetuju mnogobrojne metode. Neke od njih su već stare i isprobane, no ima i onih do sada nepoznatih. 

Jedna od najpoznatijih metoda boljeg pamćenja svakako je ona kojom tijekom memoriranja pokušavamo stvoriti takozvane mostove pomoću najjednostavnijih asocijacija. Ovom metodom se primjerice služi i Gert Mittring, osmostruki svjetski prvak u računanju „iz glave“, znači bez pomoći papira ili nekih tehničkih pomagala. „Ova metoda je vrlo jednostavna i ne zahtijeva poseban talent kao ni posebnu nadarenost“, kaže Mittring.

S njegovim mišljenjem se slaže i profesor Christian Elger sa Sveučilišta u Bonnu. „Najbolje je prilikom pamćenja zapamtiti dva pojma koja su međusobno povezana. Primjerice, ukoliko želite zapamtiti da slijedeći put kad idete u kupovinu da morate kupiti sredstva za čišćenje, bilo bi dobro ukoliko biste ovu informaciju povezali sa slikom – vas samih prilikom čišćenja“, tvrdi Elger. I on kao i matematički genij Mittring, naglašava kako važnu ulogu prilikom odabira dodatnog pojma igra osobna kreativnost i individualnost. To znači da što je drugi pojam originalniji i osobniji da je utoliko veća mogućnost da ćete određenu informaciju doista i memorirati kako treba.

Učiti od Cicerona

U svojoj najnovijoj knjizi „Računati kao svjetski prvak“, Gert Mittring iznosi svoje konkretne prijedloge za bolje pamćenje kombinacija brojeva. „Ukoliko primjerice želite zapamtiti broj 047, tada bi bilo najbolje da recimo nulu povežete sa slikom jaja za doručak, brojku četiri s djetelinom s četiri lista, dok ćete sedmicu povezati sa sedam patuljaka iz Grimmovih bajki“, navodi Mitring. Nadalje, ove slike je najbolje povezati u neku priču: jaje za doručak nalazi se u djetelini s četiri lista koja leži pored sedam patuljaka.

Iako vrlo djelotvorna, ova metoda nije nikakvo otkriće novog vremena. Naprotiv, njome su se već služili i filozofi u doba Rimskog carstva. Takozvana loci tehnika, pomagala je govornicima poput Cicerona da tijekom govora ne zaborave ništa što su namjeravali reći. „Govornici su si primjerice zamislili kako prolaze kroz jednu kuću i u njezinim sobama i hodnicima sabiru logički povezane argumente“ , objašnjava profesor Elger. Gert Mittring dodaje kako i on koristi sličnu metodu šetnje nekom cestom na čijim se dijelovima nalaze razni brojevi ili pojmovi koje želi zapamtiti.

Bez osjećanja, nema sjećanja

Jedna druga važna stvar prilikom memoriranja svakako su i osjećaji. Naime, psiholozi su već odavno utvrdili da je moguće zapamtiti samo ono što je povezano s nekim određenim osjećajem. „Svi dobro znamo primjerice gdje smo se nalazili 11.rujna 2001. godine. Sjećamo se uvijek i vlastitih rođendana kao i dana vjenčanja. Za sjećanje je odgovorna jedna određena struktura u našem mozgu ( takozvana „bademova jezgra“ ) koja je direktno povezana s hipocampusom. Hipocampus je odgovoran za sjećanje dok „bademova jezgra“ odlučuje o osjećajima“, objašnjava profesor Christian Elger.

Kako bi se bolje i lakše zapamtili pojmovi ili brojevi u svakodnevnici, ovaj stručnjak preporučuje i najobičnije vježbe koncentracije. On kaže kaže da je uvijek dobro popis stvari koje želimo kupiti koncentrirano i svjesno napisati na papirić i pročitati jednom ili dva puta – tada kada dođemo u trgovinu, sigurno više nećemo morati čitati kako bismo se prisjetili svega što nam treba.

Matematički genij Mittring kaže da je za bolje memoriranje važno i kretanje, sport, čitanje kriminalističkih romana kao i rješavanje križaljki ali i učenje stranih jezika. „Ja to zovem konstruktivnim neudobnim djelatnostima. Mislim da je korisno tu i tamo staviti pred sebe manje izazove i reći si – da vidim koliko ću daleko dospjeti. Naše granice nisu konačne, njih uvijek iznova možemo pomicati i ponovno definirati. Znači – glavu gore i pokušajte!“, poručuje Gert Mittring.

Autorica: Cosima Gill / Ž.Telišman

Odg.ured: A. Šubić