Odljev mozgova iz Srbije - ogromne štete za srpsko gospodarstvo

Kafići u središtu Beograda dupkom su puni - nagruvani jedni pored drugih, studenti tamo uživaju u svojoj poslijepodnevnoj pauzi. U kafićima padaju šale i zafrkancija, ali i razgovori o perspektivama u zemlji koja se polako oporavlja od preko desetljeća autoritarne vladavine Slobodana Miloševića.

Mladi su nezadovoljni tempom kojim se Srbija transformira i mnogi od njih sanjaju o tome da svoju sreću nađu u inozemstvu.

Tijekom posljednjih 20 godina stanovnici Srbije su puno toga proživjeli: raspad Jugoslavije i četiri rata koji su s time povezana, siromaštvo i međunarodnu izolaciju. Miloševićev režim srušen je tek u listopadu 2000. godine. Od tada se političke, gospodarske i društvene reforme provode vrlo polagano. Investicije iz inozemstva dolaze škrto zbog nestabilnosti političke situacije. Životni se standard doduše poboljšao, no nezaposlenost još uvijek iznosi 20 posto. Stopa inflacije spala je ispod 7 posto, ali gospodarski rast od 6 posto prilično je nizak.

Svaki treći mladi stručnjak želi napustiti Srbiju

U usporedbi s 2000. godinom sadašnji je prosječni prihod od oko 300 eura porastao za šest puta. No niti ta pozitivna tendencija nije dovoljno snažna da zadrži najbolje snage u zemlji: prema podacima beogradskog instituta za međunaroddu politiku i gospodarstvo , svaki treći mladi ili inžinjer planira emigritati u neku od zemalja zapada.

Profesor Vladimir Grecic se bavi istraživanjima migracija u tom institutu:

" Razlozi su uvijek isti: viša primanaj i bolji izgledi za karijeru.Nadali sm ose da će se broj emigranata nakon 2000. goidne smanjiti, ali na žalost još je mnogi onih koji žele otići:"

Samo tijekom 90 godina Srbiju je napustilo 30.000 mladih ljudi s visokoškolskom diplomom, a u međuvremenu je njihov broj i znatno viši. To je ogroman gubitak za jedno društvo i njegovo gospodarstvo:

"Izobrazba.jednog inženjera stoji prosječno 300.000 dolara. Za oko 30.000 visokoobrazovanih to znači gotovo deset milijardi dolara koje su u Srbiji uožene za kvalifikaciju tih ljudi. Oni su trebal idati sovj doprinos gospodarstvu vlastite zemlje, a umjesto toga investiraju to u gospodarstvo druge zemlje."

Novac emigranata ipak se djelomično vraća u Srbiju. Pretpostavlja se da je tijekom posljednjih 20 godina iz Srbije iselilo oko milijun ljudi. Prema podacima Svjetske banke Srbi u dijaspori su 2004. godine svojoj rodbini u zemlji poslali ukupno 2 milijarde i 400 milijuna dolara pomoći. Usporedbe radi: te su godine strane investicje u Srbiji iznosile milijardu i 400 milijujna dolara.

Perspektiva budućnosti za mlade u srbijanskoj provinciji još je tmurnija, kao što je to slučaj u Kragujevcu. Ranije je tamo bilo sjedište automobilske industrije, sada je ta tvornica zatvorena, nezaposlenost je viša, a prosječni dohodak niži nego u drugim djelovima Srbije. Za mnoge bi mlade Srbe već i boravak na studijskoj godini u inozemstvu već bio veliki uspjeh. Prema rezultatima jednog istraživanja, preko 70 posto studenata u Srbiji nikada nije bilo u inozemstvu. Čak i da im uspije otići u inozemstvo, ne smiju imait previsoka očekivanja, upozorava profesor Grecic. I za imigrante vrijede ista pravila tržišnog gospodarstva i ne mogu svi računati s time da će naći željeni posao. Za srpsko gospodarstvo iseljavanje mladih stručnjaka ima vrlo negativne posljedice.