Obama Europa
23. svibnja 2011
Boravak američkog predsjednika Baracka Obame u Europi neće biti opušten i zabavan. S jedne strane, on ima opsežan program: državni posjeti Irskoj, Velikoj Britaniji i Poljskoj te sudjelovanje na sastanku na vrhu skupine G8 u francuskom Deavilleu. S druge strane, američki predsjednik je i s ove strane Atlantskog oceana izgubio veliki dio svog čara koji ga je obavijao nakon predsjedničkih izbora. U mnogim pitanjima nužno je usaglašavanje stajališta između SAD-a i europskih partnera: bilo da je riječ o budućnosti angažmana u Afganistanu, bliskoistočnoj politici ili poticanju demokratskih pokreta u arapskom svijetu.
Strateško partnerstvo s različitim stajalištima
Često spominjan strateški savez u svim globalnim pitanjima, o kojem rado govore diplomati s obje strane Atlantika, prepoznatljiv je samo djelomično, kaže profesor Werner Weidenfeld, dobar poznavatelj transatlantskih odnosa. "Da bi se stvorilo strateško partnerstvo u svim pitanjima svjetske politike mora se uložiti daleko više snage i angažmana nego što su to do sada činili Amerikanci i Europljani", smatra profesor Weidenfeld. Kao primjer spominje Libiju. Naime, kada je Njemačka u Vijeću sigurnosti UN-a bila suzdržana kod glasovanja o rezoluciji o Libiji, to je u SAD-u naišlo na nerazumijevanje. I kod zajedničkog angažmana u Afganistanu postoje različita mišljenja.
S obje strane Atlantika je jasno da se promjene u arapskom svijetu približavaju epicentru bliskoistočnog sukoba, odnosno Izraelu. Obama je u svom govoru od četvrtka (19.5.) prije svega pokušao otvoriti perspektive za stanovnike arapskih država. U sukobu između Izraela i Palestinaca rješenje nije na vidiku ni pod Obaminim predsjedanjem. Nedavno je i američki posebni izaslanik za Bliski istok George Mitchell dao ostavku zbog nedostatka vidljivih pomaka.
Nužan je dogovor
"Obama zna da u važnim pitanjima kao što je bliskoistočni sukob, ali i u drugim globalnim pitanjima, niti jedna svjetska sila nije u stanju sve riješiti sama", kaže profesor Wiedenfeld i ističe važnu razliku između Obame i njegovog prethodnika Georgea W. Busha: Obama zna saslušati. Tako su kod Obame trenutačna razmišljanja Pariza da se već tijekom idućih mjeseci izrazi spremnost za međunarodno priznanje palestinske države i time prisili Izrael na ustupke naišla barem na sumnjičavu znatiželju.
Dogovor između SAD-a i Europe mora se postići i kod pitanja Libije te oko imenovanja novog izvršnog direktora Međunarodnog monetarnog fonda. Ovo drugo pitanje bi moglo biti i tema na sastanku G8. Pri tome se Europljani nadaju da, unatoč aferi Strauss-Kahn, i dalje vrijedi njihovo tradicionalno pravo predlaganja kandidata.
Zašto Obama zaobilazi Njemačku?
No, zašto Obama ovoga puta u širokom luku zaobilazi Njemačku? Očito je da nema hitnih tema o kojima bi trebalo razgovarati, a koje nije moguće obraditi u Deavilleu ili tijekom posjeta kancelarke Angele Merkel SAD-u 7. srpnja.
"Obaminu odluku da na svom kriznom putovanju u Europu zaobiđe Berlin treba vidjeti kao znak da postoje dobri i stabilni bilateralni odnosi", smatra Axel Heck, stručnjak za Ameriku na Institutu za političke znanosti pri Sveučilištu u Mainzu. On ocjenjuje da različita mišljenja poput onoga u slučaju Libije očito više nisu razlog za ozbiljno zahlađivanje američko-njemačkih odnosa. "Vjerujte, Njemačka je naš najvažniji partner na svijetu", kaže za Deutsche Welle američki veleposlanik u Berlinu Philip Murphy i dodaje da bi bilo "gubljenje vremena" kada bi se program Obamine turneje po Europi drugačije tumačio.
Autor: Daniel Scheschkewitz (A. Jung-Grimm)
Odg. ur.: N. Kreizer