Novi život mrtvog jezika

Johanneum je stara škola višestoljetne tradicije iz Hamburga. Iza debelih zidova sadašnje zgrade, napravljenih od crvene opeke u 19. stoljeću, velika se pažnja poklanja njegovanju i učenju starih jezika poput latinskog. Na ovoj gimnaziji humanističkog smjera se latinski uči već od petog razreda.

"Mnogi roditelji biraju Johanneum zato što žele svojoj djeci pružiti posebno obrazovanje“, kaže Anna Schünemann koja na ovoj školi već četiri godine predaje latinski i njemački jezik. Ona taj elititizam međutim promatra vrlo kritički. Po njenom je mišljenju latinski naime puno više od nekog neobičnig predmeta preko kojeg roditelji žele svojoj djeci osigurati izvjesnu prednost za budućnost. Za Annu Schünemann je latinski jezik strast i ona tu radost pri učenju antičkih jezika pokušava prenijeti i na svoje učenike.

Ovidije je aktualan i nakon 2000 godina

Kako bi oživjela vrijeme antičkog Rima, Anna Schünemann učenicima pokazuje sliku na kojoj su prikazani stari Rimljani koji sjede na jednoj tribini. “Spectatum veniunt, veniunt spectentur ut ipsae", čita Carla iz svoje knjige za latinski. Jedna druga učenica čita prijevod iste rečenice: “Dolaze kako bi vidjeli i kako bi bili viđeni “. Učenici potom raspravljaju što bi ove riječi glasovitog rimskog pjesnika Ovidija mogle značiti u današnjim prilikama.

Anna Schünemann se trudi nastavu učenicima učiniti zanimljivom, ona đacima pokušava posredovati ne samo znanje jezika već i zanimanje za kulturu starog Rima. "Kada sam ja išla u školu važno je bilo samo naučiti jezik", prisjeća se ova 33-godišnjakinja. Otuda ne čudi, da je ona svoju ljubav prema latinskom jeziku otkrila tek tijekom studija. Sama odluka da latinski uopće studira bila je pak vrlo pragmatična - ona je svakako željela biti nastavnica u školi, a znala je da su nastavnici latinskog svuda u Njemačkoj vrlo traženi.

Sve više učenika bira latinski

U Njemačkoj se naime već godina primjećuje trend sve veće popularnosti latinskog jezika, prije svega na gimnazijama. Dok je 2001. godine svaki četvrti gimnazijalac birao latinski, danas to čini svaki treći učenik. Taj se predmet bira uglavnom kao drugi ili treći strani jezik. "U međuvremenu se taj trend sve veće popularnosti latinskog proširio i na sveučilišta", kaže Claudia Schindler, voditeljica Instituta za starogrčku i latinsku filologiju Sveučilišta u Hamburgu. Posljednjih sedam godina se bilježi sve veći broj studenata latinskog. "Sveučilišta koja su posljednjih desetljeća ukidala svoje odsjeke klasične filologije i koja su olako ukidala takva radna mjesta, odjednom su suočena s velikim brojem zainteresiranih studenata", konstatitra s izvjesnim zadovoljstvom Schindler.

Bez obzira biraju li ti studenti latinski zbog bolje mogućnosti zapošljavanja ili iz ljubavi prema jeziku i kulturi, njima je svima zajedničko to da su se za taj studij odlučili dobrovoljno. Drugačije je međutim s mnogim učenicima u srednjim školama. "Moja majka je željela da učim latinski", kaže Ruben sa Johanneuma i pritom se smješka. Njegovi prijatelji klimaju glavama. Da se njega pitalo Ruben bi radije učio talijanski. I Carla priznaje da joj se engleski više sviđa od latinskog. A njen sudsjed u klupi, Markus, dodaje da doduše većini učenika kasnije u životu latinski vjerovatno neće trebati, ali da se učenjem starih jezika uči kako treba učiti. "Latinski je vrlo logičan jezik i pomaže nam da naučimo jasno misliti."

Za studij latinski nije potreban

Jednako kao ovaj 14.-godišnjak argumentiraju mnogi odrasli zagovarači učenja latinskog. U Njemačkoj je njih posljednjih godina sve više. Unutar Europe je to međutim iznimka: s izuzetkom Austrije je latinski jezik kao nastavni predmet gotovo nestao iz većine europskih škola. Čak ni talijanski ili francuski učenici više ne uče jezik iz kojeg se razvio njihov materinji jezik. A što se sveučilišta tiče, tu je na europskoj razini uglavnom postignut konsensus: u pravilu nije niti u Njemačkoj niti negdje drugdje ispit iz latinskog jezika, tzv. latinum, preduvijet za upis.

Claudia Schindler ipak misli da od učenja latinskog koristi učenici mogu imati i u realnom, svakodnevnom životu. "Latinski olakšava analitički pristup jeziku a to onda pomaže pri učenju drugih stranih jezika." Pritom međutim, naglašava ova voditeljica Instituta za starogrčku i latinsku filologiju Sveučilišta u Hamburgu, latinski nije samo jezik: "To je dio naše kulture, uz njegovu pomoć pristižemo do naših korijena."

Nisu međutim u Njemačkoj svi tako euforični kada se radi o učenju latinskog u školama. Kritičari smatraju da se često radi više o elitizmu roditelja nego o nekoj kulturnoj osvještenosti, te da učenje latinskog često ide nauštrb učenja drugih stranih jezika, onih živih. Ponajprije je žrtva tog trenda francuski jezik, koji u Njemačkoj sve više pada u treći plan. A osim toga, kažu kritičari, i sama kvaliteta nastave latinskog te stečeno znanje nisu na zadovoljavajućoj razini. Kao odgovor na zadovoljnu konstataciju zagovornika latinskog u školama, kako nikada toliko puno učenika u Njemačkoj nije učilo taj jezik, kritičar Johan Schloemann je u uglednoj njemačkoj novini Süddeutsche Zeitung ustvrdio:"Još nikada u Njemačkoj tako puno učenika nije tako loše učilo latinski."