Nove dubioze oko Pelješkog mosta

Nedoumice oko najava gradnje Pelješkog mosta ne jenjavaju niti nakon opetovanog izjašnjavanja glavnih aktera u tom predmetu. Procedura odlučivanja o europsko-unijskom sufinanciranju o kojem presudno ovisi mogućnost izgradnje, još međutim nije ni započela. Čeka se službena aplikacija Hrvatske prema Europskoj komisiji, no nju je moguće podnijeti tek najesen, kad se okončaju prethodne nužne faze planiranja. Decidirane najave o sigurnoj gradnji iz Vlade RH stoga se i dalje u javnosti dočekuju s oprezom. Podsjećamo, prema najnovijim procjenama sam most, bez pristupnih cesta, vijadukata i obilaznica, koštao bi oko 200 milijuna eura, a od EU-a se očekuje između 75 i 85 posto udjela u toj svoti.

Ministru pomorstva, prometa i infrastrukture Siniši Hajdašu Dončiću uputili smo pitanje što bi u tom slučaju točno značila njegova izjava na medijskoj konferenciji 17. srpnja kako „nitko ne bi ništa najavljivao da novac nije osiguran“. Štoviše, i premijer Zoran Milanović je izjavio: “U pravu smo danas kada kažemo da će se taj most graditi“. Ti su istupi naročito u suprotnosti s riječima glasnogovornika Europske komisije Jakuba Adamowicza koji je pojasnio: „To što se sada govori, preuranjeno je. Za nas je to samo hrvatsko stajalište, ali vrlo je jasno da iz perspektive EK odluka još nije donesena“. Ipak, proturječja otvaraju prostor za sumnju da je nekakav dogovor postignut mimo javnosti i propisane procedure, a poznato je da hrvatska javnost već ima neugodnih iskustava te vrste iz procesa pridruživanja EU-u. Cijena sličnih ustupaka bila je naime svakako visoka.

Jaspers krije rješenje?

Spekulira se da bi eventualna trgovina na tom tragu poslužila aktualnoj vlasti u Hrvatskoj za predizborne svrhe. Nije dakako poznato što bi zauzvrat dobila druga strana, ona u Bruxellesu, ali je za strahovati da pogodba ne bi bila isplativa u pogledu javnog interesa. „Nikakvih neformalnih dogovora nema“, odgovorili su nam pisanim putem iz glasnogovorništva Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture RH, „niti se cijeli projekt provodi temeljem nekakvih neformalnih obećanja. Ovo je vrlo ozbiljan i značajan projekt (rješavanje pitanja povezivanja razdvojenog teritorija RH) u koji je od prvog dana, po propisanim procedurama, uključena EK i RH, i sve što se radi unazad dvije godine radi se javno i transparentno“.

Napomenuto nam je da je citirani glasnogovornik EK-a zapravo reagirao na novinarsko pitanje je li Hrvatska predala aplikaciju i da je isključivo na to odgovorio negativno, kako je uostalom činjenice prezentiralo i ovo ministarstvo. Ipak, nije razjašnjeno precizno značenje i porijeklo gore istaknutih riječi Hajdaša Dončića i Milanovića. Ako dakle vodeći vladini protagonisti u ovome iskreno iskazuju (pre)naglašeni optimizam, a ne radi se o izvanproceduralnoj i tajnoj nagodbi, odgovor bi se mogao kriti u odnosima pod okriljem tzv. Jaspersa, specifičnog partnerstva EK-a s bankama koje pruža potporu sličnim projektima zemalja članica EU-a.

Pogoršanje odnosa RH i BiH

U okviru Jaspersa omogućeno je savjetovanje tih zemalja u, prema potrebi, svim fazama projekta uoči odlučivanja o sufinanciranju. Drugim riječima, posrijedi je navođenje u kojem može postati zaista podosta jasno koliko je projekt perspektivan iz vizure EK-a. Jer, sama činjenica da je netom dovršena studija o izvedivosti gradnje Pelješkog mosta naklona takvom rješenju povezivanja hrvatskog teritorija, a na koju se pozivaju iz Vlade RH, ne govori mnogo. Poznato je da su takve studije često napisane klijentelistički spram vlada koje angažiraju njezina izvođača. Primjer je jedna predstudija u ovom projektu koja je 2013. upravo tako bila kritizirana zbog pristranosti prema naručitelju, Vladi RH.

No dok se Hrvatska bavi svojim unutarnjim pogledom iz Jaspersa, relacije oko Pelješkog mosta kompliciraju se posljednjih dana reakcijama iz susjedne Bosne i Hercegovine. O tome smo porazgovarali s jednim sugovornikom iz visokih vladinih krugova u BiH, a koji je želio ostati neimenovan. Prema njegovim riječima, službeno Sarajevo nema spoznaja o neprincipijelnim dogovorima između Zagreba i Bruxellesa u ovom predmetu, ali je itekako sklono podsjetiti susjeda da još nije riješeno pitanje razgraničenja na moru među dvjema zemljama, prvenstveno izlaska BiH na otvoreno more. O tome svjedoči i evidentno zaoštrena javna komunikacija na ministarskoj razini između RH i BiH u proteklom tjednu. Pelješki most bi tako po interpretaciji iz BiH eventualno prelazio preko bosanskohercegovačkih voda, što definitivno nije problem koji se može premostiti samo arhitektonski.