Nova stranica u odnosima Zagreba i Berlina?

Šefica njemačke vlade u Dubrovnik stiže na sastanak inicijative Brdo-Brijuni koja okuplja čelnike zemalja jugoistočne Europe. Na istom će se mjestu naći predsjednici država proizašlih iz federativne Jugoslavije čije se područje u velikoj mjeri kolokvijalno naziva regijom, a pridružit će im se i predsjednik Albanije. Angela Merkel je u ovom sastavu počasna gošća koja na toj poziciji nasljeđuje francuskog predsjednika Francoisa Hollandea. Na dnevnom redu su infrastrukturna konsolidacija europskog prostora i, što je nekim zemljama još važnije, nastavak širenja Europske unije.

U trenutku kada je kraj Svjetskog nogometnog prvenstva označio povratak nezaposlenosti i teške gospodarske situacije na listu prioriteta hrvatskih građana, mnogi u dolasku Merkel vide „oprost“ Hrvatskoj i kraj „zahlađenja“ u odnosima Zagreba i Berlina koji je nastupio zbog slučaja Josipa Perkovića. Naime, Hrvatska je dugo odbijala izručiti bivšeg šefa jugoslavenskih tajnih službi Njemačkoj koja ga je tražila zbog ubojstva na njenom teritoriju. Štoviše, riskirala je svoj ugled mijenjajući zakone samo nekoliko dana prije ulaska u Europsku uniju, sve kako bi spriječila primjenu europskog uhidbenog naloga.

„Stvarna šefica Europske unije“

Primjetno je da dio hrvatske javnosti podržava „provincijalan“ odnos prema Njemačkoj, što primjećuje i komentator Novosti Marinko Čulić. Merkel je u medijima nominirana kao, ako ne stvarna šefica, onda bar kao najmoćnija žena Europske unije koja „vedri i oblači“ u zemljama članicama. Uz to građani nisu zaboravili snažnu potporu Njemačke hrvatskoj samostalnosti tijekom ratnih godina.

No Čulić ne misli da je „Lex Perković“ tako dramatično zakomplicirao odnose dviju zemalja. „Evidentno je da ti odnosi nisu na razini na kojoj su bili prijašnjih godina. Mislim da je Merkel stavila odnose s Hrvatskom na jednu nižu razinu koja je uobičajena. Što bi sad tu trebala biti neka silna ljubav? To su dvije članice EU; jedna velika, druga mala. U tim relacijama to treba gledati. To su uobičajeni odnosi dviju zemalja. Između njih postoji 'nešto više', ali to ne treba gledati kroz odnose kakvi su bili devedesetih godina“, priča za Deutsche Welle Čulić prisjećajući se pjesme 'Danke Deutschland' kojom je Hrvatska devedesetih nespretno zahvalila Berlinu na priznanju hrvatske države.

Politički analitičar Davor Gjenero ipak misli da su ti odnosi nagriženi te da se neće popraviti sve dok se Hrvatska ne počne ponašati kao ozbiljna članica EU. „Posjet gospođe Merkel nije bilateralna posjeta Hrvatskoj, već njemačko obraćanje zemljama zapadnog Balkana“, kaže naš sugovornik uz napomenu da se već iz činjenice da se Merkel neće susresti s premijerom Milanovićem vidi da nije u pitanju bilateralni posjet. „Merkel je svojevremeno rekla da će nakon pobjede na parlamentarnim izborima posjetiti Hrvatsku, tako da ovo može biti formalno ispunjenje ranije najave. Međutim, očito je da ovdje nije riječ o prevladavanju krize koju je premijer Milanović izazvao neodgovornim ponašanjem i činjenicom da se Hrvatska u prvim europskim koracima ponašala kao nevjerodostojna članica.“

Dolazak Merkel jača HDZ

Dolazak Merkel bi mogao osnažiti i nekad vodeći, a danas opozicijski, HDZ čiji šef Tomislav Karamarko tvrdi da je stranka prošla katarzu te da je spreman preuzeti vlast od lijevo-liberalne koalicije čiji rejting iz dana u dan tone. Oni koji duže pamte sjećaju se da je Merkel osobno i otvoreno u izbornoj kampanji već jednom podržala HDZ i njegovog tadašnjeg šefa Ivu Sanadera, koji je naprasno sišao s vlasti utopljen u brojnim korupcijskim aferama. Za očekivati je stoga, da će ovoga puta podrška politički srodnom HDZ-u biti nešto diskretnija, ali i da neće izostati.

Gjenero podsjeća da je Merkel ta koja jest podržala Sanadera, no ujedno je i prva koja mu je zatvorila vrata. „To je i razlog da je odustao od premijerske karijere. Merkel je vrata odškrinula Sanaderovoj nasljednici Jadranki Kosor kada se pokazalo da nova premijerka namjerava riješiti probleme koje Sanader nije mogao. Mislim na korupciju i deblokadu pristupnih pregovora s EU.“ Gjenero napominje i da za razliku od Socijalista, Europska pučka stranka (EPS) daleko veću brigu vodi o svojim članicama u zemljama Unije. „Merkel kao jedan od ključnih lidera EPS-a sasvim sigurno izravno ili neizravno pomaže HDZ-u. Osim toga, HDZ-ovci su najavili da će, ako osvoje vlast, državu voditi prema paradigmi koju je uspostavila Merkel. Svoj program izrađuju uz pomoć nekih njenih savjetnika. Ona svojom političkom snagom u Njemačkoj i Europi jača HDZ u Hrvatskoj.“

Ono što zanima Gjenera jest kako će se međusobno ophoditi kancelarka Merkel i predsjednik Josipović koji je započeo kampanju za novi mandat. Pri tom je jasno da on nije miljenik euroatlantskih struktura, obzirom na biografiju svoje suparnice Kolinde Grabar Kitarović. „Lako je vjerovati da u kampanji neće imati naklonost ni najvažnijih europskih političkih aktera. Hoće li susret Josipović-Merkel biti srdačan?“, pita se Gjenero.

A što s regijom?

A kada je riječ o regiji, Hrvatska je odaslala jasnu poruku kako će ona biti potpora, a ne kamen spoticanja u budućem širenju Unije. Kao članica, najavila je to šefica hrvatske diplomacije Pusić, to će pitanje držati 'na vrhu' i na sastanku na kojeg dolazi Merkel. Uz to ne treba zaboraviti da dio građana i manji dio političara ne podržava takav benevolentan stav vjerujući da Zagreb svojim položajem treba uvjetovati rješavanje problema s Beogradom, a s kojim dijeli ratnu prošlost.

No, kako smatra Gjenero, Hrvatska vlada mora slijediti ipak neke pragmatične vanjskopolitičke ciljeve. „Niti jedna alternativna vlada ne bi vodila drugačiju vanjsku politiku. Hrvatskoj jest u interesu da se eurointegracija nastavi i da se susjedstvo europeizira; da prihvati europske vanjske i sigurnosne politike te da se cijela balkanska regija dugoročno integrira u Uniju.“

Položaj Hrvatske u regiji je jako važan, kaže Čulić, obzirom da je vezana uz regiju više od Slovenije koja je nominalno kvalificiranija da bude predvodnica, medijator za druge zemlje koje tek trebaju ući u Uniju. „Hrvatska je ipak podijelila puno više sudbinu te regije od Slovenije, a sada kao nova članica jest u položaju da bude pomoć i savjetodavac. Taj stav Vesne Pusić je realan i vrlo dobar.“

Gjenero pak misli da Hrvatska ne uspijeva uspješno igrati ulogu regionalnog čelnika prvenstveno zbog slabe trenutne administracije i njenog niskog političkog kapaciteta. „To je ključni problem i on će se održavati na hrvatsku međunarodnu poziciju sve dok se umjesto sadašnje ne uspostavi neka druga administracija.“ A druga administracija je, prema istraživanjima javnog mišljenja na vidiku. No dođe li zaista na vlast, upravo Angeli Merkel bliži HDZ će se morati boriti protiv bujanja radikalne desnice, sve glasnijeg govora mržnje, ograničavanja prostora ljudskih sloboda – i sve primjetnijeg euroskepticizma.