Nogometni klubovi na prosjačkom štapu

MSV Duisburg je samo vrh ledene sante. Puno njemačkih zvučnih nogometnih imena suočavaju se s ozbiljnim financijskim problemima. Puno je razloga za krizu, a rješenja za sada nedostaje. Nijemci su ipak spremni napraviti "rez" i nogometne pacijente kazniti "izgonom" u amaterske vode.

Možda njihova imena nisu poznata svakom nogometnom fanu u Hrvatskoj. Ali u Njemačkoj su oni giganti. Nekadašnji giganti. Duisburg, Aachen, Wuppertal, to su samo tri kluba s bogatom tradicijom kojima je voda došla do grla. MSV je najsvježiji primjer: financijski su problemi toliko akutni da je Njemačka nogometna liga (DFL) u srijedu (19.6.) odlučila da Duisburg neće dobiti licencu za natjecanje u 2. Bundesligi.

"Zebrama" tako prijeti prisilno ispadanje u 3. ligu, a u najgorem slučaju i u 4. ligu - ukoliko se intenziviraju novčani problemi. Duisburg nije uspio dokazati da je klub likvidan, pojasnio je Sportski sud DFL-a drastičnu kaznu ovom klubu iz Ruhrske oblasti.

Duisburg je praktično bankrotirao, prije njega je istu sudbinu doživio nekadašnji prvoligaš, finalist Njemačkog kupa i sudionik Kupa UEFA-e, Alemannia iz Aachena. U klubu s krajnjeg zapada zemlje početkom lipnja je otvoren stečajni postupak. Nelikvidan je i Wuppertaler SV.

Muke su s financijama proteklih sezona mučili i VfL Bochum, Schalke 04, Arminia Bielefeld, Rot-Weiß Oberhausen i KFC Uerdingen. To su sve odreda aktualni i bivši stanovnici Bundeslige. I samo najpoznatije nogometne adrese s financijskim problemima.

Razlozi krize

Što je tome razlog? Mecene se odjednom povuku iz omiljenog kluba, menadžeri pokupuju preskupe igrače koje je teško financirati nekoliko sezona zaredom, klupski šefovi (uglavnom bivši nogometaši, a ne poslovni ljudi) čine kardinalne greške u vođenju financija....

U Duisburgu i Aachenu su se klubovima o glavu najviše obili novi, atraktivni stadioni. Klubovi nisu imali dovoljno novca za skupi najam igrališta. U Duisburgu je MSV godišnje morao platiti 4,5 milijuna eura "stanarine", to je jako puno novca čak i za njemačke drugoligaše.

Troškovi stadiona i ubuduće bi mogli biti nešto poput Damoklovog mača i kod drugih klubova 2. lige, boji se Ansgar Schwenken, šef financija u VfL Bochumu. Nakon Svjetskog prvenstva 2006. brojni su klubovi izgradili moderne arene ili su renovirali postojeće stadione, kako bi mogli održati korak sa stadionima na kojima se odigravao Mundijal u Njemačkoj.

"Sigurno je tu bilo i nekoliko klubova koji su precijenili svoje financijske mogućnosti, posebice oni koji nisu imali sportskog uspjeha", kaže Schwenken. Novca treba za financiranje igračkog kadra. A što je liga niža, manji su i prihodi od prodaje medijskih prava, manje se proda dresova i šalica s klupskim grbom.

Sponzori su također škrtiji ili čak otkazuju suradnju. Poznate firme radije sponzoriraju momčadi iz prve, eventualno druge lige, momčadi čije nastupe prati dobar dio javnosti. Što je izlaz iz začaranog kruga? Rigorozna kontrola izdataka.

Najbolji primjer kako sanacija može funkcionirati zove se Borussia iz Dortmunda (BVB). Prije osam godina Borussia je nagomilala 79,5 milijuna eura gubitaka. Jedini njemački klub čije su dionice izlistane na burzi je bio pred kolapsom. Borussiji je prijetio stečaj, prisilno prebacivanje u niže rangove natjecanja.

Egzistencijalni problemi

Klub se našao u egzistencijalnim problemima jer se BVB nije uspio plasirati u europska kup-natjecanja, a igrački kadar je "jeo" dobar dio budžeta. Odjednom su opali TV-prihodi. Slabije se zarađivalo na prodaji igrača u druge klubove.

BVB se na jedvite jade uspio spasiti i u poslovnoj godini 2011./2012. Dortmund se mogao pohvaliti profitom od čak 27,5 milijuna eura. Ipak, u usporedbi s Duisburgom ima jedna mala razlika. Borussija je i u najcrnjim danima bez problema uspijevala dobiti licencu za elitnu 1. ligu.

Na uspjeh nije trebalo dugo čekati. U 2011. i 2012. BVB je osvojio titulu prvaka Bundeslige, 2012. trijumfirao je i u Njemačkom kupu, a 2013. Borussia je nastupila i u finalu Lige prvaka.