Njemački dojmovi s odmora u Hrvatskoj

Nakon 30 godina Thorsten Kaufmann je ponovno došao u Hrvatsku. Kao 20-godišnjak nekoliko je puta bio u Hrvatskoj, a ovo ljeto je odlučio dovesti i svoju obitelj na Jadran. Odmor je početkom srpnja proveo u Ližnjanu, u Istri. Supruga i on su došli automobilom i nisu imali nikakvih problema s gužvama, a djeca i njegova majka su stigli zrakoplovom.

"U Hrvatskoj mi je bilo jako lijepo. Ono što mi se posebno svidjelo je more, jer je tako bistro. Uživali smo plivajući i roneći. Sviđa mi se i što nema previše 'betona', kao na primjer u Španjolskoj. Nema velikih hotela, više je kampova i mobilnih kućica. Jako mi se svidjela i hrvatska kuhinja, posebno riba na žaru," opisuje Thorsten svoje ljetovanje u Istri.

Ništa ga nije posebno neugodno iznenadilo. Nedostatkom smatra to što nije bilo više pješčanih plaža i što su se neke plaže nalazile direktno uz luku. "Nije mi se baš svidjela ni cestovna infrastruktura. Glavna cesta je u redu, ali ima puno manjih cesta koje nisu asfaltirane i nisu prilagođene vožnji biciklom. To mogu usporediti sa Slovenijom, u kojoj sam bio tjedan dana ranije, a koja ima jako dobre sporedne ceste i biciklističku mrežu," dodaje.

Mit o "jeftinoj Hrvatskoj"

Iako je Hrvatska i dalje jeftinija od nekih drugih turističkih destinacija, Thorsten primjećuje da polako dolazi na europsku razinu: "Očekivao sam da će cijene biti niže, ali opet nisam mislio da je preskupo. Dva tjedna u Hrvatskoj prosječnu njemačku obitelj s dvoje djece stoji oko 3.000 eura, što je u redu."

Iako je posljednji put u Hrvatskoj bio prije 30 godina, jako se dobro sjeća i tog razdoblja. Kako kaže, vidi se razvoj, ali nije uočio neke bitne razlike. A ono što je definitivno ostalo isto su, tvrdi, ljudi: "Svi su jako gostoljubivi i susretljivi. Svidjelo mi se što prodavači izleta i konobari iz obližnjih restorana koji pozivaju na večeru nisu preagresivni, što smo u drugim zemljama često doživjeli. Uz to, gotovo svi govore engleski, a dosta ih zna i njemački tako da nismo imali problema u komunikaciji."

Kada bi morao ocijeniti svoj odmor u Hrvatskoj, ocjena bi bila tri do četiri. Ovako objašnjava zašto u njegovim očima nije zaslužio peticu: "Kao i uvijek, neke stvari bi se mogle poboljšati, ali ništa jako veliko, to su više sitnice. Gradovi nisu kompletno uređeni. Dalo bi se još dosta toga srediti."

Mučno čekanje na granici

Na hrvatskoj obali je ove godine bio i Jakob Lukas Menz, 21-godišnjak iz Frankfurta. I on je ljetovanje proveo u Istri. Bio je s nekoliko prijatelja u Rovinju. "Prvi put sam posjetio Hrvatsku, a odlučio sam se doći na preporuku prijatelja," priča nam.

Htjeli su biti fleksibilniji pa su doputovali automobilom, međutim na granici ih je dočekao hladan, ili bolje rečeno, vruć tuš: "Kada smo ulazili u Hrvatsku na granici smo čekali više od četiri sata, a na povratku više od dva sata.“

Za Jakoba je na ljetovanju plaža vrlo važna, a u Rovinju mu se nije svidjela. Očekivao je više pješčanih i udobnijih plaža. No unatoč tom razočarenju je, kaže, sveukupno gledano, uživao na odmoru u Hrvatskoj. "Rovinj je prekrasan grad. Ima puno kafića i mjesta za dobar provod. Ono što mi se posebno svidjelo su hrana i ljudi. Hrvati su stvarno prijateljski raspoloženi," rekao nam je ovaj student.

Bio je smješten u velikoj kući s bazenom koju je iznajmio sa sedmoricom prijatelja. Smatra da je cijena smještaja bila prikladna, iako ne baš niska zbog toga jer je bila špica sezone: "Platili smo je 2.400 eura za šest dana, a uz to smo trošili još oko 25 eura dnevno. Do sada sam puno putovao i kada usporedim Hrvatsku s nekim drugima destinacijama, bilo je jeftino. Iako sam, iskreno, očekivao da će cijene biti niže budući da mi je dosta ljudi ranije reklo kako je Hrvatska jeftina."

Opuštena atmosfera

Za razliku od većine Nijemaca koji su tradicionalno najbrojniji u Istri, Sebastian iz Mannheima je svoje ljetovanje proveo u Biogradu i na obližnjim otocima. Tjedan dana je jedrio s obitelji i prijateljima, sveukupno prešavši 180 nautičkih milja.

"U Hrvatskoj sam bio i prošle godine, a vratio sam se jer je to jedno od najboljih područja za plovidbu na Mediteranu. Još jedan razlog je što su cijene jedrenja prihvatljive. Naknade za korištenje luka i vezova su još uvijek previsoke, ali opet niže u usporedbi s nekim drugim pomorskim područjima u Sredozemnom moru," rekao je u razgovoru za DW ovaj 30-godišnjak.

U Hrvatskoj mu je, kaže, bilo prekrasno, a misli da su jadranski otoci nešto što se mora vidjeti. Posebno mu se svidio i način života jer mu se čini da je sve relativno opušteno. Sebastian planira i sljedeće godine na jedrenje u Hrvatsku, ali još južnije.

Spontano duž Jadranske obale

Na krajnjem jugu hrvatske obale, na dubrovačkom aerodromu, Pascal Ripplinger je početkom kolovoza započeo svoju ljetnu avanturu. Ovaj 26-godišnjak je u tri tjedna prošao Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Hrvatsku. U Hrvatskoj je obišao Dubrovnik, Split, Hvar, Vodice, Zadar, Plitvička jezera i Zagreb. "Prvi put sam bio u Hrvatskoj i putovao sam sam. Za Hrvatsku sam se odlučio jer letovi nisu skupi i jer sam čuo da je obala prekrasna, a i htio sam obići taj dio Europe. Sve sam radio više manje spontano. Nisam unaprijed rezervirao prijevoz niti smještaj," objašnjava nam Pascal.

I on je bio zatečen cijenama, pogotovo smještaja u Dubrovniku i Hvaru: "Dubrovnik je bio nevjerojatno skup. Smještaj u hostelskoj sobi s 10 ljudi bez doručka sam platio 23 eura, što nije bilo vrijedno toga smještaja. Kada sam došao u Hvar, nisam mogao pronaći ništa ispod 30 eura." Sve je općenito jako skupo u Hvaru, zaključio je Pascal.

Cijene su ga posebno iznenadile budući da je prije Hrvatske, u BiH i Crnoj Gori smještaj plaćao 10 do 12 eura. U Hrvatskoj je, bez smještaja, trošio još otprilike 35 eura dnevno, ali naglašava kako se nije hranio po restoranima niti koristio neke dodatne turističke ponude tipa izleta.

Kada zaboravi na to da mu je novčanik nakon odmora nešto tanji nego što je očekivao, za Hrvatsku ima samo riječi hvale: "Sve je jako lijepo. More je prekrasno i bistro. Oduševljava me što su planine i obala tako blizu jedno drugoga. Takvu obalu i otoke još nisam vidio." Plitvička jezera su ga, kaže, ostavila bez daha: "Oduševila su me, to je možda i najljepše što sam do sada vidio od prirodnih ljepota."

U Hrvatsku se želi ponovno vratiti, ali u pred- ili postsezoni kada nema tako puno turista i kada nije toliko vruće. A volio bi i obogatiti svoj rječnik hrvatskog jezika, koji se trenutno sastoji od dvije riječi dovoljne, kaže, za dobar provod: pivo i hvala.