Njemačka: Zalagaonice profitiraju od krize

Onaj tko želi znati kakva je trenutna ekonomska situacija u Njemačkoj, treba samo vidjeti koliko mušterija ima Nikolaus Bode (naslovna fotografija). Pravilo je vrlo jednostavno: ako u zalagaonici u Siegburgu nema velikih gužvi, situacija u zemlji je dobra. Ali kada ljudi počnu dolaziti u velikom broju, to onda ukazuje na krizu.

Ovog rujna Bode ima posla preko glave. To znači da je situacija u Njemačkoj ozbiljna. „Zalagaonica je pokazatelj stvarnog stanja, ljudi dolaze kada je velika nezaposlenost ili kada postoje ozbiljni ekonomski problemi", kaže on.

Bode je ranije bio zadužen za prinudnu prodaju nekretnina na dražbama, a 1994. godine se s ocem osamostalio, otvorivši zalagaonicu u centru Siegburga, gradića s oko 40.000 stanovnika u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija. On, dakle, već skoro tri desetljeća mjeri ekonomski puls zemlje. Ono što se trenutno događa u Njemačkoj, za njega, kao biznismena, zapravo je dobro. Ali Bode je vrlo zabrinut.

„Trenutno do mene dolazi jako mnogo starijih ljudi, ali i srednja klasa. To ranije nije bio slučaj. Imam puno novih mušterija. Pored stalnih mušterija, dolaze i ljudi čiji prihodi variraju. I primatelji socijalne pomoći koji, na primjer, moraju nekako pregurati do iduće isplate.“

Povrat zaloga

Zalagaonica Nikolausa Bodea, jedna je od 250 privatnih zalagaonica u Njemačkoj. To je, može se reći, jedan od najstarijih zanata u Njemačkoj. Prva zalagaonica osnovana je u Hamburgu davne 1560. godine.

Načelo rada je jednostavno: ljudi u zalagaonicu donose dragocjene predmete i za njih dobivaju određene svote novca. Obično imaju rok od tri mjeseca da vrate dug, koji prate kamate i naknade. Klasičan primjer izgleda ovako: za komad nakita Bode mušteriji u gotovini isplati 400 eura, a mušterija je u roku od tri mjeseca dužna platiti Bodeu 448 eura. U suprotnom se dragocjeni predmet prodaje na dražbi.

„Stopa otkupa kod mene je 96 posto. Skoro svi ponovno podignu založeni predmet, jer on vrijedi više nego što mi dajemo za njega. Mi posudimo samo dio njegove vrijednosti, a ljudi taj predmet žele zadržati, jer bi ga u suprotnom direktno prodali. Važno je pritom da se dobije brzi kredit, a da se zalog ne izgubi. Za prodaju dragocjenog predmeta dobiva se više novca, ali je on onda zauvijek izgubljen", objašnjava Bode.

Prstenje, ogrlice, Rolexi…

Devet od deset dragocjenosti koje završe u sefu Nikolausa Bodea je nakit. Ali, kao zalog je dobivao i motornu jahtu, tobogan, pa čak i konja. Trenutno izbjegava tehničke uređaje poput „pametnih telefona", jer je gubitak vrijednosti prevelik.

Što zalagaonice čini toliko privlačnim, posebno u vremenima krize? Za mnoge ljude to je ne samo najlakši, već i jedini način da dođu do novca. Nisu potrebni dokumenti o kreditnoj sposobnosti, nisu potrebne potvrde o primanjima, nema neugodnih pitanja. Dovoljna je samo osobna karta.

„U banci dobivate kredit na temelju kreditne sposobnosti, tako da morate dokazati da imate odgovarajuća primanja i sve se provjerava. Zalog je u banci sekundaran, dok je u zalagaonici upravo suprotno“, kaže Bode i dodaje. „Međutim, zalagaonica nije tu da nudi dugoročno financiranje, za to je jednostavno preskupa i nepraktična. Ona je tu da bi se u neko dogledno vrijeme riješili problemi likvidnosti, koji se iznenada pojavljuju."

Imidž zalagaonica se popravio

„Gotovina odmah – ozbiljno, diskretno i kompetentno“, stoji na Bodeovoj internet-stranici. Diskrecija je naročito važna, što znači da Bode svoje klijente ne pozdravlja na ulici, kako ih ne bi doveo u neugodnu situaciju. Sve u svemu, imidž zalagaonica posljednjih godina znatno se popravio.

Nikolaus Bode se prisjeća početaka: „Ljudi su se mnogo više sramili da navrate kod mene. Pratio nas je i loš glas: prljav posao, po nekim dvorištima, s blindiranim staklom. To se promijenilo. Mnoge zalagaonice poput moje, nalaze se u pješačkim zonama.“

Velika navala idućih tjedana i mjeseci

Čak ni udruženja za zaštitu potrošača više ne gledaju toliko kritično na zalagaonice. Ipak, takvi krediti bi trebali biti samo kratkoročno rješenje i posljednji korak, u slučaju kada ništa drugo ne funkcionira, upozoravaju stručnjaci. Problemi s dugovima ne mogu se dugoročno riješiti založenim predmetom – to je samo kratkoročno rješenje, s relativno visokom naknadom, dodaju oni.

Ali sve to trenutno ne odvraća čak ni studente da navrate u zalagaonicu Nikolausa Bodea. I skupina studenata koji žive zajedno u jednom stanu, kod njega je potražila brzo i kratkoročno rješenje, kako bi mogli platiti račun za struju. Pred Bodeovim očima se čak povela i diskusija o tome čije računalo troši najviše struje – kako bi se u skladu s tim odredio i zalog.

Nikolaus Bode to vidi kao uvod u ono što će slijediti idućih tjedana i mjeseci: „Kada stignu konačni računi za struju i kada budu potrebne doplate, očekujem ovdje veliku navalu ljudi. Zapljena će biti sve više, jer ljudi jednostavno više neće moći plaćati svoje račune.“

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu