Njemačka: Nema azila za Ruse koji ne žele u rat?

Oleg Ponomarjov je Rus i krajem veljače je dobio negativnu odluku o azilu od njemačkog Ureda za migracije i izbjeglice (BAMF). Prema riječima njemačkih vlasti, on nije u opasnosti u Rusiji, i mora napustiti Njemačku u roku od 30 dana. U suprotnom - čeka ga deportacija.

Ponomarjeva je obuzelo očajanje: plaši se da će čim uđe u Rusiju biti uhićen i poslat u rat protiv Ukrajine. Kako se navodi u priopćenju, nadležni smatraju da je to malo vjerojatno.

„Situacija u Rusiji je sve gora i gora, predstoji opća mobilizacija, a moja razina sposobnosti za vojsku i vozačka dozvola mi omogućavaju da vozim vojna vozila", kaže mladić.

Oleg Ponomarjov je u Njemačku došao u septembru 2022, odmah nakon objave djelomične mobilizacije u Rusiji. Tada je kancelar Olaf Scholz izjavio da bi ruski državljani koji ne žele sudjelovati u ratu u Ukrajini, kojim se krši međunarodno pravo, trebali dobiti zaštitu u Njemačkoj.

Ponomarjov je zato zatražio politički azil u Njemačkoj. Dok je čekao odluku, naučio je njemački i radio kao volonter u integracionom centru za one koji govore ruski jezik. I njegova supruga je podnijela zahtjev za azil. Oleg Ponomarjov smatra negativnu odluku nepravednom.

„Od nas se očekuje da se izjasnimo i da budemo politički aktivniji, a onda nam odbijaju azil. Prema nekoliko članova zakona u Rusiji, samo za sudjelovanje u prosvjedima ovdje u Njemačkoj, nas se može poslati u zatvor", naglašava on, ukazujući na to da redovno prisustvuje antiratnim skupovima ispred ruskog veleposlanstva u Berlinu. Zbog toga bi, kako strahuje, u Rusiji mogao biti optužen za „diskreditaciju ruske vojske".

„Smatraju da bih bio siguran u Rusiji"

Drugi mladić, Dmitrij (ime promijenjeno), pobjegao je odmah nakon što je dobio poziv da se javi u vojni ured. Imao je nekoliko sati da spakira stvari, ali se sakrio i potom napustio zemlju.

Dmitrij je u Rusiji bio aktivan protiv rata, u ilegali: radio je grafite i dijelio naljepnice, ali naglašava da o ostalim aktivnostima ne može javno govoriti. Kaže da su neki od njegovih istomišljenika, na primjer, dizali su u zrak vozove u kojima je bilo streljivo za rusku vojsku.Međutim, iz perspektive njemačkih vlasti, to nije dovoljan dokaz da je mladić u opasnosti u svojoj domovini.

„Smatraju da bih bio siguran u Rusiji", sarkastično kaže Dmitrij i dodaje: „Nemaju hrabrosti učiniti nešto protiv Putinovog režima, ali pozivaju Ruse da se bore protiv njega".

Mala vjerojatnost mobilizacije?

Aktivist za ljudska prava Rudi Friedrich iz njemačke udruge Connection e.V. koje se zalaže za prava onih koji se ne žele boriti u ratu i dezertera iz raznih zemalja, kaže da je nedavno vidio nekoliko pisama u kojima je Rusima odbijen azil sa sličnim objašnjenjem.

Fridrich kaže da iz ugla sudova ili službe za migracije, kao preduvjet za priznavanje statusa izbjeglice mora postojati „znatna vjerojatnost” progona.

„Što se tiče ruskih vojnih obveznika, vrlo često se pretpostavlja da takva vjerojatnost ne postoji, čak i ako pokaže poziv za mobilizaciju", kaže Friedrich i dodaje: „Tada se navodi da mobilizacija nije vjerojatna jer je osoba prestara ili se kaže da ima 25 milijuna rezervista koji bi sada mogli biti pozvani. Zašto sada baš Vi?"

Iako ovaj argument doduše odgovara zahtjevima najvišeg suda, on se tumači na štetu podnositelja zahtjeva za azilom, tako da se oni odbijaju i traži da napuste Njemačku. „Kao rezultat toga, oni zapravo riskiraju mobilizaciju u Rusiji", kaže Friedrich. Istodobno, on je naglasio da će ruski dezerteri, koji su pobjegli s ratišta, dobiti azil u Njemačkoj.

Opada broj pozitivnih odluka o azilu

Prema podacima BAMF-a, od početka rata protiv Ukrajine, azil u Njemačkoj je zatražilo 4.431 vojno sposobnih muškaraca iz Rusije. U više od polovine slučajeva (2476) je već donesena odluka, iako je u većini slučajeva (1905) ona formalna, prema kojoj se podnositelj zahtjeva upućuje u drugu državu koja je u njegovom slučaju nadležna za davanje azila.

U slučajevima kada je Njemačka preuzela nadležnost, azil je dobilo samo 159 osoba  a 412 je odbijeno. Udio pozitivnih odluka se i dalje smanjuje: 2022. odnos odbijanja i pozitivnih odluka bio je šest prema četiri, a danas jedan prema devet.

To su uočili suradnici zastupnice stranke Ljevice u Bundestagu Clare Bünger na temelju podataka BAMF-a. „Pozivam saveznu vladu da naloži BAMF-u da pruži velikodušnu zaštitu Rusima koji ulože prigovor savjesti. To bi bio snažan signal mirovne politike", kaže Bünger.

Je li moguća deportacija u Rusiju?

Ni Oleg Ponomarjov ni Dmitrij se ne žele vratiti u Rusiju. Na pitanje što ga čeka u domovini, Dmitrij kaže: „Mučenje, zatvor, rat i smrt". A Oleg Ponomarjov se žali: „Strašno je pomisliti da ćete se jednog dana probuditi, policija će vam pokucati na vrata i reći: Diži se i idi u Rusiju!"

Iako direktna deportacija trenutno nije moguća zbog nepostojanja direktnih letova, već je bilo deportacija u Rusiju preko trećih zemalja.Na primjer, preko Srbije - kada se radilo o Rusima koji su osuđeni za kaznena djela. „Što sprječava njemačke vlasti da to učine s onima koji su vojno sposobni i odbijaju ići u rat?", kaže Ponomarjov.

Obojica su se žalila na odluke BAMF-a. Postupak se može odužiti godinama. U međuvremenu im je dozvoljen boravak u Njemačkoj kao podnositeljima zahtjeva za azila, ali njihov status otežava pronalaženje posla, studiranje ili čak iznajmljivanje stana.