Njemačka ne čini dovoljno za svoje pliskavice

Pliskavice, odnosno morske svinje, pripadaju obitelji kitova zubana srodnih dupinima. Tamno sive su boje, njihova tijela su okruglog oblika, narastu i do dva metra duljine dok su u prosjeku teški oko 70 kilograma. U europskim morima, posebno u Baltičkom moru su pliskavice u međuvremenu vrlo rijetka pojava. „Željela da ljudi konačno shvate koliko su ove životinje dragocjene i fantastične te da nisu stvorene zato da žive u akvarijima. Morske svinje bi trebale živjeti vani, u prirodi, to bi za njih bilo najbolje“, kaže studentica Kathrin Rudolph, volonterka u borbi za očuvanje ove vrste u Baltičkom moru.

Najopasnije su mreže stajačice

Trenutno je naime životni prostor ovih životinja upravo na području hladnih voda sjeverne Europe posebno ugrožen. Prema podacima NABU-a, Saveza društava za zaštitu prirode Njemačke, broj morskih svinja je posljednjih godina pao za oko 60 posto. „Opasnost da ova populacija u potpunosti nestane je definitivno moguća“, kaže Fabian Ritter, voditelj Kampanje za očuvanje mora pri Međunarodnoj organizaciji za zaštitu kitova i dupina (WDC).

Prema njegovim riječima, najveću opasnost za ove životinje predstavljaju ribarske mreže stajačice u koje se pliskavice nehotice upletu i više ne mogu izaći. Problem je u tome da pliskavice, pogotovo one mlađe, jednostavno nisu u stanju ove mreže pravovremeno primijetiti i zaobići. Stoga zaštitari okoliša i prirode već duže vrijeme apeliraju na ribare da koriste druge vrste mreže, a ne upravo ove.

Ribari pak, pogotovo oni koji ne love masovne količine ribe, navode kako bi ih nabavka druge vrste mreže stajala egzistencije. „Problem s alternativnim uređajima, kao primjerice, zamkama za ribe, je u tome da oni nisu toliko učinkoviti a samim time za ribare niti isplativi. Mreže stajačice se jednostavno najviše isplate“, objašnjava Claus Ubl iz Njemačke udruge ribara u razgovoru za Deutsche Welle.

Najvažnije je informirati javnost

Prema mišljenju Rittera ali i drugih zaštitara okoliša kao i znanstvenika, jedino rješenje za spašavanje ovih životinja je bolja informiranost javnosti. „Toliko dugo dok njemačka javnost o svemu o ovome nema pojma ili toliko dugo dok će joj biti svejedno što se događa s ovim malim morskim sisavcima, toliko dugo njemačka vlada neće učiniti ništa kako bi ih zaštitila“, kaže Laura Doehring, iz odjela za komunikaciju u spomenutoj kampanji za zaštitu ovih morskih životinja. Osim rada na projektima kao što je primjerice bio projekt SAMBAH u kojem su znanstvenici sakupljali sve moguće podatke o životu pliskavica u Baltičkom moru, suradnici ove kampanje pokrenuli su i čitav niz akcija kako bi ove kitove zubane približili javnosti.

Jedna od njih je otvaranje jedne posebne stranice na internetu na kojoj posjetitelji ne samo da mogu poslušati snimke zvukova kitova zubana te iz niza tekstova saznati mnogo toga o njihovom životu i inteligenciji, već na ovom mjestu mogu razne fraze ljudskog govora dati prevesti na „jezik kitova“.

Osim toga, pozivaju se kako „obični“ stanovnici, tako i umjetnici, da pošalju svoje vlastite slike pliskavica. Ona najbolja bit će nagrađena i izložena u njemačkom Ministarstvu okoliša i to već sljedećeg mjeseca. Zaštitari životinja se naime nadaju da će već početkom sljedećeg mjeseca tema zaštite kitova zubana ponovno doći na dnevni red ovog ministarstva.

Njemačka vlada pod pritiskom

„U studenom prošle godine Njemačka se obvezala da će izraditi plan zaštite pliskavica te navesti područja koja će se nalaziti pod zaštitom. Rok istječe početkom studenog ove godine, a postavila ga je Europska unija. No, kako se do sada može vidjeti, Njemačka očito ovaj rok neće ispuniti“, kaže Ritter.

Jedan glasnogovornik Ministarstva okoliša međutim ističe da još uvijek „ima nade da Njemačka do isteka roka ispuni zakonske obveze postavljene od strane EU-a“. „No, ne smijemo zaboraviti da pri tome moraju biti uzeti u obzir i interesi drugih strana, uključujući i interese riblje industrije“, rekao je glasnogovornik.

Osim zabrane korištenja mreža stajačica, zaštitari životinja od njemačke vlade traže i smanjenje područja na Baltičkom moru koje je do sada koristila vojska za svoje vježbe kao i ukidanje vađenja nafte i plina na određenim zaštićenim područjima. „Na koncu, nemamo više vremena za razmišljanje. Mogli bismo zapravo reći da je svaki dan važan. Svaki dan u ovom moru umire sve više pliskavica“, upozorava Ritter.