Njemačka napušta Vijeće sigurnosti

Prije samo nekoliko tjedana svijet je s pažnjom pratio glasanje u Glavnoj skupštini UN-a. Radilo se o tome hoće li Palestini biti dodijeljen status države promatrača. Njemačka je po ovom važnom pitanju ostala suzdržana za što je dobila pohvale brojnih stručnjaka. Ipak, osim pohvala, Njemačka diplomacija je tijekom protekle dvije godina bila i na meti kritika, posebno kada je riječ o krizi u Libiji.

Vanjskopolitički glasnogovornik njemačkih socijaldemokrata Rolf Mützenich ovako podvlači bilans njemačkog članstva u najvišem tijelu UN-a: "Mislim da se vlada trudila da se na dnevni red stave i teme koje inače nisu u središtu pažnje, poput položaja djece u ratovima. S druge strane pozitivan dojam narušava suzdržanost prilikom krize u Libiji i nedostatak spremnosti da se više učini na kontroli procesa naoružavanja."

Suzdržanost tijekom krize u Libiji

Dvije odluke su obilježile njemački mandat u Vijeću sigurnosti. 17. ožujka 2011. glasalo se o Libiji. Nova rezolucija je trebala otvoriti put ka svrgavanju režima Muamera el Gadafija. I dok su svi zapadni saveznici glasali za početak zračnih napada, Njemačka je bila suzdržana - zajedno s Kinom, Rusijom, Brazilom i Indijom.

Rolf Mützenich vjeruje kako ta odluka vlade u Berlinu nije bila ispravna: "Obzirom na njemačku odgovornost u tom sukobu i po važnom pitanju međunarodnog prava koje se tiče zaštite svakog čovjeka kao pojedinca, ta odluka je bila pogrešna."

Philipp Mißfelder, vanjskopolitički glasnogovornik njemačkih demokršćana, stranaka CDU i CSU, smatra da toj odluci ne treba pridavati toliki značaj: "Mislim da nam je ipak pošlo za rukom da to ispravimo i nema sumnje da je Njemačka pouzdan partner u NATO-u."

Solidarnost i kritika

Osim pitanja Libije sigurno je i odluka o statusu Palestine bila jedna od onih koja je privukla najvišu pozornost javnosti. Na red je došlo pitanje treba li Palestini dodijeliti status države promatrača u UN-u. Njemačka to nije podržala i tako je pokazala solidarnost s Izraelom. Istodobno, nije bila niti protiv, što se interpretiralo kao jasna kritika izraelske politike, tvrdi profesor sa Sveučilišta u Münsteru Sven Bernhard Gareis.

"Uputio se jasan signal kako Njemačka ima posebnu obvezu i gaji posebno prijateljstvo s Izraelom. Ali je jasno stavljeno do znanja da se politika naseljavanja Židova koju vodi sadašnja vlada premijera Netanjahua, vidi kao velika prepreka na putu k rješenju koje podrazumijeva uspostavu dvije neovisne države u kriznom području Bliskog istoka", kaže Gareis.

Slabe šanse za stalno mjesto u Vijeću sigurnosti

Njemačka bi za nekoliko godina ponovo mogla postati nestalnom članicom Vijeća sigurnost. Poznat je cilj vlade u Berlinu da se u okviru reforme UN-a dođe do položaja stalne članice ovog tijela. Profesor Garais ipak smatra da je to malo vjerojatno.

"Svojim studentima uvijek kažem kako ja prije mirovine neću doživjeti da dođemo do bilo kakvog procesa reforme Vijeća sigurnosti u kojem bi bili imenovani novi stalni članovi tog tijela, bez obzira koje države bi dobile taj status", kaže on.

Za reformu Vijeća potrebna je podrška dvije trećine zemalja članica Glavnoj skupštine UN-a. Osim toga bi na to morale pristati svih pet članica Vijeća koje trenutno imaju pravo veta. Dovoljno bi bilo da se jedna od njih usprotivi, pa da mogući proces reforme bude zaustavljen.